Set izmjena zakona o bankama, o sanaciji banaka, o finansijskom lizingu, faktoringu, mikrokreditiranju i kreditno-garantnim poslovima, koje je pripremila Centralna banka, uspon privrednih aktivnosti kako iz domaće akumulacije, tako i inostranim investicijama, dovešće do kvalitetnijeg rangiranja Crne Gore na OECD listi i Doing business, ali i do smanjenja kamatnih stopa u plasmanima, što posebno tangira privrednike. Ne treba, međutim, zaboraviti da na cijenu kredita utiču ročnost, vrsta, sredstva obezbjeđenja, tržišni uslovi i konkurencija, kreditni rejting zemlje, a ponajviše kreditna sposobnost klijenta… Tako da nema jednoznačnog odgovora na pitanje da li će u narednom periodu doći do smanjenja kamata, što svi priželjkuju, kazao je u intervjuu Pobjedi generalni sekretar Udruženja banaka Crne Gore mr Bratislav Pejaković.
On je kazao da danas, mimo ponderisane kamate u plasmanima od oko sedam odsto p.a. (godišnja) možete naći firmi u Crnoj Gori koje imaju cijenu bankarskih usluga na nivou razvijenih zemalja.
“Međutim, mnogo su glasnije i medijski eksponiranije firme koje imaju probleme u poslovanju, a adekvatno riziku je i bankarska cijena novca. Bankari se trude da izađu u susret i firmama koje imaju problem povezanih lica, gdje jedna firma iz holdinga može biti van standarda i sa kašnjenjima u otplatama kredita, gdje banka pokušava kroz takozvano projektno finansiranje da nađe modus podrške konkretnom projektu koji je dokazivo održiv, a opet da nije obligatoran prema obavezama iz poslovanja povezanih lica”, kaže Pejaković.
POBJEDA: Visinu kamata kritikuju i građani i privreda?
PEJAKOVIĆ: Bankari su u obavezi da poštuju regulatorne propise u preuzimanju rizika, da izdvajaju rezervacije, što utiče na kapital i profitabilnost, potom posljedice krize iz 2007-2008. isuviše su prisutne. Zbog toga treba malo razumijevanja i za konzervativni pristup bankara. Njima je ipak interes da plasiraju raspoloživa sredstva, jer je najskuplji novac koji nije upošljen. Kamata na depozite se mora isplatiti na prvi upit depozitara, tako da mnogo više faktora utiče na formiranje kamatnih stopa nego što ljudi van struke mogu ili žele da vide.
POBJEDA: Da lije CBCG prilikom koncipiranja novih zakonskih rješenja konsultovala Udruženje banaka i da li se slažete sa svim predloženim izmjenama koje tek treba da krenu u proceduru?
PEJAKOVIĆ: Harmonizacija, usklađivanje nacionalnih zakona i propisa koji će omogućiti transpoziciju zakonske strukture EU je obaveza u pristupanju, koja je za finansije definisana dinamikom poglavlja 9. Udruženje banaka djeluje proaktivno, tako da i prije usvajanja nacrta, a na osnovu sugestija odbora pri UBCG uputili smo konkretne upite koji se tiču regulatornog okvira, od tretiranja rezervacija, bonitetne klasifikacije do definisanja ranih znakova upozorenja u tretiranju aktive… Regulator će imati dodatna fina podešavanja kroz tvining program EU. Imamo pozitivne naznake oko usvajanja naših inicijativa, a moguće i u pogledu vremena prilagođavanja kroz amortizacioni period i dinamike pune implementacije novih propisa.
POBJEdA: Jesu li bankari, odnosno Udruženje saglasni sa novinama predloženim u Nacrtu izmjena i dopuna Zakona o bankama i o sanaciji banaka?
PEJAKOVIĆ : Harmonizacija sa EU je obaveza, ali moramo uvažiti specifičnosti našeg sistema i postojeće finansijske infrastrukture, privrede, raspoloživih instrumenata, potencijala za intervencije… Nacrt ne tangira postojeća zakonska i podzakonska rješenja kod upravljanja rizicima, što je fokus našeg interesovanja. Novost je u usaglašavanju sa rješenjima koja će da ponudi Zakon o sanaciji banaka, a na fonu je zajedničkog pristupa ovoj problematici u EU. Radi se o nacrtima koji će ići na javnu raspravu, gdje će u fokusu biti način punjenja fonda za sanaciju i raspolaganje tim sredstvima.
POBJEDA: Koncipiran je i nacrt prijedloga o kreditnogarantnim poslovima. Da li je predviđeno izdvajanje banaka u kreditno-garantni fond i da li je UBCG saglasno sa novim rješenjima?
PEJAKOVIĆ: Nijesam upoznat da banke moraju da participiraju u formiranju kreditno-garantnog fonda. Obično država staje iza ovakvih projekata, a imaju jaku sistemsku poziciju da se podrže novoformirane firme i one koje imaju problem u direktnom pristupanju bankarskim kreditima usljed neadekvatnog kolaterala. Naravno da podržavamo ovu inicijativu, a dio je finansijske infrastrukture u svim razvijenim zemljama.
Saglasni da faktoring i lizing kontroliše CBCG
POBJEDA: CBCG je nacrtom zakonskog teksta predložila da pod svoju kontrolu stavi finansijski lizing i faktoring. Da li je to dobro rješenje?
PEJAKOVIĆ: Potpuno smo saglasni da CBCG i kod ovih finansijskih usluga bude regulator,
jer raspolaže sa resursima, prevashodno ljudima sa iskustvom u tretiranju finansijskih usluga i preduslove za brzo osvajanje nove materije. Na taj način i makroprudencijalni okvir se definiše, upotpunjava u najvećem dijelu kroz podatke generisane na jednoj adresi.
Firme moraju dokazati sposobnost za novi aranžman
POBJEDA: Savjet CBCG je usvojio i dopune odluke o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom. Kakav je stav Udruženja povodom ovih novina?
PEJAKOVIĆ: Dopune se odnose na usaglašavanje sa Zakonom o sporazumnom finansijskom restrukturiranju dugova prema finansijskim institucijama. Banke imaju pozitivan stav prema definisanju okvira koji pomaže u regulisanju duga na bilo koji način, ali da bi imali kvalitetan rezultat dužnici moraju kroz ozbiljnu studiju da dokažu potentnost novog aranžmana. Interes je svih da imamo što više rješenja za postojeće dužnike, tako da cijenimo napor regulatora da pomogne bankama i privredi kroz fleksibilniji okvir rješavanja problema dužnika.