Crna Gora funkcioniše sa veoma malim budžetom za promociju, koji je za 2017. godinu iznosio nešto više od 1,4 miliona eura. Ovo znači da su ulaganja po dolasku turiste ispod jednog eura, a prihod koji se ostvari po jednom dolasku iznosi oko 500 eura. Sudeći po rezultatima koji se ostvaruju iz godine u godinu, funkcionišemo veoma uspješno, ali za praćenje novih trendova i konkurentan nastup na stranim tržištima, potrebna su veća ulaganja, kazao je Pavle Radulović.

Deset godina nakon revidiranja ključnog dokumenta turističke politike, Strategije razvoja turizma u Crnoj Gori do 2020, dobićemo još jedan jednako važan – Strateški marketing plan za turizam u Crnoj Gori 2018-2022. Iako još u formi nacrta, ovaj dokument će donijeti nove, dugoočekivane smjernice promocije naše zemlje i njene turističke ponude, kako bi do kraja planiranog perioda primakli idealu da budemo privlačni turistima tokom cijele godine.

Za to će biti potrebno, prije svega, redefinisanje načina izdvajanja privrede i države za promociju cijele Crne Gore – a ne samo jedne njene oblasti ili ponude – kao i iznosa za te aktivnosti.

Novine se očekuju i s budućim Zakonom o turizmu, te sprovođenjem Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, kojim će biti legalizovan i veliki broj objekata namijenjenih izdavanju u turističke svrhe.

“Proces legalizacije bespravno podignutih objekata je veoma bitan, ne samo zbog borbe protiv sive ekonomije, već i zbog fizičke bezbjednosti turista koji borave u tim objektima. Ipak, ne mislim da će proces legalizacije drastično promijeniti odnos broja hotelskih soba prema onim u privatnom smještaju, jer neće biti manje ili više jedinica privatnog smještaja, već će se uz legalizaciju objekata i primjenu novog Zakona o turizmu ove jedinice uvesti u legalne tokove, smanjujući sivu ekonomiju koja godinama predstavlja jedan od glavnih problema crnogorskog turizma“, smatra ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović.

On je podsjetio i na ključne parametre uspješnosti ove godine, za koju već najavljuje prihod od milijardu eua.

“Za prvih deset mjeseci ove godine u kolektivnom smještaju boravilo je 892.547 turista što je preko 17% više u odnosu na isti period prošle godine, a ostvareno je 3.754.333 noćenja, što je preko 10% više nego u istom periodu 2016. Što se tiče prihoda, za prvih devet mjeseci ove godine ostvareno je više od 900 miliona eura prihoda, što je više u odnosu na čitavu prošlu godinu. Ovi rezultati pokazuju nam da su naša očekivanja od ove godine prevaziđena”, dodao je Radulović.

ANALITIKA: Jedna od ključnih preporuka nacrta Strateškog marketing plana za turizam u Crnoj Gori 2018-2022. je da će Crna Gora na kraju tog perioda biti pozicionirana kao „destinacija za čitavu godinu koja će privlačiti elitnije turiste motivisane njenim kulturnim izrazima, prirodnim iskustvima i raznovrsnom obalom“. Koliko je to danas moguće sprovesti prema već više od deceniju ustanovljenim smjernicama održivog turizma?

RADULOVIĆ: Posljednja dešavanja nam pokazuju da Crna Gora postaje svjesna svoje vrijednosti kao turističke destinacije. Najbolja potvrda toga je preliminarna procjena ostvarenih prihoda od turizma na oko milijardu eura ove godine. Crna Gora kao visokokvalitetna cjelogodišnja turistička destinacija nije samo preporuka, već i naš strateški cilj, a Strateški marketing plan se radi upravo kako bi kroz njega dobili smjernice za ostvarivanje ovog cilja. Svakako, to ostvarenje je dugogodišnji proces koji zahtijeva mnogo rada i promjena, za koje mislim da je Crna Gora spremna. Kad ovo kažem, mislim i na institucije koje se bave turizmom i na turističku privredu, odnosno sve zainteresovane činioce.

Veoma mi je drago što se već vide neki pozitivni trendovi u poboljšanju i proširenju ponude, unapređenju smještajnih kapaciteta i kvaliteta usluge, boljoj promociji na ciljanim tržištima… Evidentno je i da mnogi domaći i strani investitori vide turizam kao razvojnu šansu, pa su tako tokom ove godine otvorena 33 nova hotela, od čega 22 visoke kategorije. Rezultati koje ostvarujemo posljednjih nekoliko godina govore nam da smo na dobrom putu, pa očekujem da Crna Gora uskoro postane destinacija u koju turisti dolaze tokom čitave godine, ne samo zbog ljeta i plaža, već i zbog prirode, kulture, gastronomije, rekreacije…

Ovom prilikom naglašavam da su naši strateški ciljevi u turizmu u skladu sa aspektom održivosti, kome se okreće sve više destinacija i koji postaje presudan faktor za izbor destinacije kod velikog broja turista. Ovo su prepoznali i turistički privrednici, koji su ušli u program Razvoj niskokarbonskog turizma koji realizujemo sa kancelarijom UNDP-a u Crnoj Gori, koji su svoje objekte učinili energetski efikasnim i dobili zelenu eko etiketu Evropske unije kao znak da biznis počiva na principima održivosti i očuvanja životne sredine. Dakle, uvjereni smo da je sve urađeno u prethodnom periodu bilo i svojevrstan proces učenja, a sada je vrijeme da sa stečenim iskustvom i samopouzdanjem Crna Gora ide ka sticanju novih znanja i ostvarenju ovih principa i ciljeva.

ANALITIKA: Istim dokumentom, koji je uradila španska THR – Asesores en Turismo Hoteleria y Recreacion, predlaže se povećanje budžeta za turističku promociju za 3,5 miliona eura u narednih pet godina. Da li će i taj izbnos biti dovoljan, s obzirom na to da Hrvatska izdvaja 28,5 miliona, a Malta blizu 35 miliona eura?

RADULOVIĆ: Crna Gora funkcioniše sa veoma malim budžetom za promociju, koji je za 2017. godinu iznosio nešto više od 1,4 miliona eura. Ovo znači da su ulaganja po dolasku turiste ispod jednog eura, a prihod koji se ostvari po jednom dolasku iznosi oko 500 eura. Sudeći po rezultatima koji se ostvaruju iz godine u godinu, funkcionišemo veoma uspješno, ali za praćenje novih trendova i konkurentan nastup na stranim tržištima, potrebna su veća ulaganja. O tome upravo svjedoče i budžeti dvije zemlje koje ste pomenuli.

U prvom redu, smatram da bi se budžet značajno povećao uz bolju naplatu boravišne takse, što je i glavni izvor finansiranja Nacionalne turističke organizacije. Takođe, naši ciljevi – poput smanjenja sezonalnosti i pozicioniranja Crne Gore kao visokokvalitetne turističke destinacije – za ostvarenje iziskuju veća ulaganja u promociju. Smanjenje sezonalnosti planiramo da postignemo razvojem novih ponuda i fokusom na kulturni, ruralni, aktivni, konferencijski i sportski turizam, a to znači da je na nekim tržištima potrebno promijeniti percepciju Crne Gore kao turističke destinacije i privući nove turiste.

Takođe, da bi se značajnije uticalo na tražnju i pozicioniranost na određenim emitivnim tržištima, potrebna su značajnija ulaganja, čija visina zavisi od prepoznatljivosti Crne Gore kao turističke destinacije na tom tržištu i cijena oglašavanja, odnosno ukupnih troškova marketing kampanje.

Veoma je bitno i optimizovati promociju i mjeriti učinke svake kampanje sa postavljanjem jasnih i mjerljivih ciljeva, čije će analiziranje doprinijeti da svaka sledeća bude bolja i efikasnija. Nezavisno od konkurencije, naš prvi cilj je da u narednom periodu dođemo do budžeta od 3,5 miliona eura, a uvjereni smo da ćemo implementacijom novih rješenja i organizacionih modela i snažnijim uključivanjem privatnog sektora, stvoriti uslove za više sredstava i rezlultatima opravdati povećanje budžeta.

ANALITIKA: Na koji način će privatni sektor biti više uključen u izdvajanja za turističku promociju cijele zemlje, a ne samo grada ili regiona u kome posluju?

RADULOVIĆ: U zavisnosti od krajnje odluke o visini budžeta i marketing planu, definisaćemo način na koji će privatni sektor u narednom periodu biti uključen u promociju Crne Gore kao turističke destinacije. Zajedno sa turističkom privredom, radićemo na osmišljavanju optimalnog modela privatno-javnog partnerstva koji će donijeti maksimalne benefite i Nacionalnoj turističkoj organizaciji i privrednicima koji se uključe u saradnju. U zemljama poput Španije i Hrvatske, ovakvi modeli se uspješno primjenjuju godinama. Oblik modela će zavisiti od nekoliko faktora, poput konkretne ponude koja se promoviše, ali i regiona koji se promoviše, pa bi tako učešće Nacionalne turističke organizacije moglo biti veće ukoliko se radi program u centralnom ili sjevernom regionu Crne Gore. Značajnu ulogu u ovoj saradnji imaće i lokalne turističke organizacije, za koje je takođe potrebna promjena u organizacionoj strukturi i pretvaranje u lokalne organizacije za upravljanje destinacijom. U ovom trenutku nekoliko privrednih subjekata radi samostalnu promociju na nekim tržištima, što itekako doprinosi povećanju svjesnosti o Crnoj Gori kao turističkoj destinaciji, ali mislim da bi ti rezultati mogli biti još bolji uz zajedničku saradnju.

ANALITIKA: Na koji način će na turističku smještajnu infrastrukturu, preciznije – odnos broja hotelskih soba prema onim u privatnom smještaju, uticati legalizacija bespravno izgrađenih objekata koja će biti sprovedena u opštinama čija je glavna ekonomska aktivnost turizam?

RADULOVIĆ: Proces legalizacije bespravno podignutih objekata je veoma bitan, ne samo zbog borbe protiv sive ekonomije, već i zbog fizičke bezbjednosti turista koji borave u tim objektima, s obzirom na to da će prilikom legalizacije objekata većih od 200 kvadratnih metara biti rađena analiza statičke i seizmičke stabilnosti tih objekata. Ipak, ne mislim da će proces legalizacije drastično promijeniti odnos broja hotelskih soba prema onim u privatnom smještaju, jer neće biti manje ili više jedinica privatnog smještaja, već će se uz legalizaciju objekata i primjenu novog Zakona o turizmu ove jedinice uvesti u legalne tokove, smanjujući sivu ekonomiju koja godinama predstavlja jedan od glavnih problema crnogorskog turizma.

Smanjenje sive ekonomije je jedan od naših prioriteta, a novi Zakon o turizmu – osim terenskog rada inspekcijskih službi – predviđa i praćenje internet sajtova za oglašavanje smještaja, što znači da će postojati sankcije za vlasnike smještaja koji oglašavaju izdavanje koji nije uredno prijavljen i registrovan. Veoma je bitno da svi izdavaoci smještaja imaju iste uslove kako se ne bi stvarala nelojalna konkurencija i kako bi se povećao standard u industriji, ali i zbog ostvarenja značajnijih prihoda od poreza i taksi, koji se dalje mogu koristiti u promociji destinacije od koje će imati koristi upravo izdavaoci smještaja.

Svakako, mislim da će na duge staze odnos broja hotelskih soba prema onim u privatnom smještaju biti povoljniji, jer su domaći i strani investitori prepoznali napore Vlade u podsticanju otvaranja hotela visoke kategorije i sve više se odlučuju upravo za ovakvo ulaganje umjesto gradnje stanova ili izdavanja privatnog smještaja.

ANALITIKA: Iz Svjetske turističke organizacije Ujedinjenih nacija (UNWTO) najavljuju (još jednu) rekordnu godinu. Da li se isto može reći i za Crnu Goru? Koliki je očekivani broj turista, noćenja, te prihoda koji bi mogli da budu generisani od turizma u 2017. godini?

RADULOVIĆ: Da, to se svakako može reći za Crnu Goru, koja je ove godine ima apsolutno rekordnu sezonu po svim parametrima. Za prvih deset mjeseci ove godine u kolektivnom smještaju boravilo je 892.547 turista što je preko 17% više u odnosu na isti period prošle godine, a ostvareno je 3.754.333 noćenja, što je preko 10% više nego u istom periodu 2016. Što se tiče prihoda, za prvih devet mjeseci ove godine ostvareno je više od 900 miliona eura prihoda, što je više u odnosu na čitavu prošlu godinu. Ovi rezultati pokazuju nam da su naša očekivanja od ove godine prevaziđena, a s obzirom na to da ovog mjeseca spremno ulazimo u zimsku sezonu, sa šest skijališta koja će biti u funkciji i veoma sadržajnim novogodišnjim programom, sve ukazuje na to da ćemo prvi put u istoriji imati više od dva miliona turista i da smo veoma blizu ostvarenja milijardu eura prihoda od turizma. Svakako, očekujem da će se trend rasta prihoda, ali i ostalih parametara nastaviti i u narednim godinama.

ANALITIKA: Na koji način će biti registrovani i mjereni svi podaci o turističkom prometu koji se tiču privatnog smještaja, s obzirom na to da MONSTAT od ove godine više to ne radi na mjesečnom nivou?

RADULOVIĆ: Kada je u pitanju mjerenje turističkog prometa u privatnom smještaju, MONSTAT i dalje evidentira promet, na osnovu podataka koje dostavljaju lokalne turističke organizacije, ali se podaci objavljuju na godišnjem, umjesto na mjesečnom nivou. Lokalne turističke organizacije ove informacije dostavljaju i Nacionalnoj turističkoj organizaciji kako bi u svakom trenutku imali uvid u stanje na terenu. Iz navedenog je jasno da državne institucije i dalje implementiraju model praćenja privatnog i kolektivnog smještaja, s tim što je samo promijenjen način prezentacije izvještaja.

Sve relevantne institucije koje se bave turizmom u Crnoj Gori imaju na raspolaganju sve neophodne podatke koji im omogućavaju da već dokazano uspješno vode politiku turizma sa, iz godine u godinu, sve boljim rezultatima, uprkos pokušajima dijela javnosti da ih omalovaži. Ovo ne znači da ne postoje izazovi, kojih smo itekako svjesni i sa kojim smo spremni da se nosimo u cilju njihovog rješavanja.

Izvor: Portal Analitika