Pojedini analitičari za spor ekonomski rast na globalnom nivou krive, pored finansijske krize, i jačanje kineske privrede koja je sada ozbiljan konkurent najjačim svjetskim privredama, slabu potražnju, rastuću nejednakost, iscrpljenost inovaciono-tehnološkog sektora, nejednako razvijenu infrastrukturu ali i – insistiranje na miru.
Naime, kako piše Njujork Tajms u veoma kontraverznom članku pod imenom “Nedostatak velikih ratova usporava ekonomski rast” odsustvo masovnih i krvavih sukoba na planeti negativno utiče na globalnu ekonomiju.
To ne znači da su autori ovih redova zaboravili na dešavanja u Iraku, Sudanu i ostalim zemljama koje su proteklih godina bile poprište krvavih revolucija, već da su svi ovi sukobi imali mnogo manje žrtava od svjetskih ratova ili, na primjer, rata u Vijetnamu.
Broj ljudskih žrtava u ratovima u posljednnjih 70 godina
Ovo međutim nije preporuka da se u budućnosti vode ratovi, već neka vrsta objašnjenja zašto se u mirnodopskom periodu ekonomije sporije razvijaju – zato što svaka spoljašnja opasnost za jednu zemlju donosi sa sobom i mogućnost lakšeg odlučivanja vlasti za kvalitetne investicije, bilo da je u pitanju ulaganje u nauku ili liberalizacija ekonomije. Fokus koji vlasti zadržavaju u nesigurnim vremenima čini ekonomije jačima.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
Kao primer ove tvrdnje autor teksta navodi američki napredak u razvoju nuklearne tehnologije, računara i letjelica ostvaren tokom Hladnog rata. Takođe, on pominje i aktuelni primjer Japana koji trpi geopolitičke pritiske od moćne Kine paralelno sprovodeći ekonomske reforme koje ojačavaju njegovu ekonomiju. Dakle, sve zemlje koje se osjećaju ugroženo moraju da ojačaju iznutra.
Ipak, sve ove teorije o korisnosti rata za ekonomiju danas treba uzeti sa oprezom jer rat u današnjim okvirima, sa moćnom tehnologijom masovnog uništenja, može imati nesagledive posledice. Svjetski rat bi danas donio mnogo više žrtava i razaranja nego prije jednog vijeka. Dakle sadašnjih 2% ekonomskog rasta godišnje nikako ne bi trebalo mijenjati za potencijalnih 4% uz velika uništenja, zagađenje i masovne ljudske žrtve.
Zato je, zaključuju novinari Njujork Tajmsa, vrijedjelo mijenjati bolji životni standard za mir.
Više o ovim tvrdnjama možete pročitati u knjigama “Rat! Koja korist od njega? Sukobi i progres civilizacije od primata do robota (War! What Is it Good For? Conflict and the Progress of Civilization From Primates to Robots)” Ijana Morisa i “Rat i zlato: 500-godišnja istorija carstava, događaja i dugova (War and Gold: A 500-Year History of Empires, Adventures, and Debt)” Kvasi Kvartenga.
