Kontinuiranim udruženim djelovanjem, do snažnijeg ženskog biznisa

Broj preduzeća kojima upravljaju žene u posljednjih pet godina u konstantnom je padu, a smanjuje se i udio ženskih preduzeća u ukupnom broju kompanija, saopšteno je na panel-diskusiji „Žene u biznisu – gdje smo, šta nedostaje, kako možemo napredovati?“, koja je organizovana u okviru inicijative Top Women Business Montenegro 2023 (TWBM).  Ocijenjeno je i da su žene važni nosioci promjena, te da je korišćenje potencijala ženskog preduzetništva ključno za održiv i inkluzivan oporavak domaće ekonomije i društva od kriza.

Ljiljana Burzan-Nikolić, inicijatorka i direktorica TWBM, kazala je otvarajući panel-diskusiju da je zadovoljna zbog odličnog odziva članova i članica crnogorske poslovne mreže. Ona to vidi kao potvrdu da teme i aktivnosti TWBM inicijative imaju vrijednost i da zaista čini razliku. Burzan-Nikolić najavila je drugi broj biznis časopisa TWBM u kojem će se naći značajni događaji i ličnosti koji svojim rezultatima čine kredibilnijom crnogorsku žensku biznis zajednicu.

Ratko Nikolić, glavni analitičar TWBM inicijative, rekao je da analiza poslovnih rezultata za 2022. godinu pokazuje da broj ženskih preduzeća raste u apsolutnom broju, ali da je taj rast znatno sporiji od rasta ukupnog broja preduzeća.

„Ovo za posljedicu ima činjenicu da udio ženskih preduzeća u ukupnom broju preduzeća i dalje pada, a 2022. godine taj pad je bio znatan – sa 21,63% u na kraju 2021. godine na 20,28% na kraju 2022. godine. Pri tome, taj pad je veći i konstanan u posljednjih pet godina kod preduzeća kojima upravljaju žene, pa ovi rezultati navode na razmišljanje da li postojeći modeli podrške više favorizuju vlasništvo žena u preduzećima, čak i u formalnom smislu, u odnosu na njihovu stvarnu uključenost i aktivnu ulogu u procesu upravljanja poslovanjem“, rekao je Nikolić.

Marija Šuković, šefica Sekretarijata Savjeta za konkurentnost (SCC), smatra da je tema panel-diskusije važna, izazovna i da zahtijeva pristup poput ovoga – dijalog javnog i privatnog sektora, uz analizu podataka, što inicijativa TWBM i čini. Ocijenila je da su kvalitetni statistički podaci od izuzetnog značaja za donošenje dobrih odluka, ali da je nažalost iskustvo SCC da institucije još uvijek nemaju previše razumijevanja i volje, ali često ni kapaciteta, da pripremaju rodne analize i da na osnovu toga kreiraju mjere koje odgovaraju na različite potrebe žena i muškaraca. Šuković je najavila uvođenje „ženskog žiga“ za privredna društva koja zadovoljavaju uslove iz međunarodnog dokumenta IWA 34, a koji će omogućiti identifikaciju stvarnih ,,ženskih biznisa“ u odnosu na biznise koji su ženski samo na papiru.

Ana Šebek, samostalna savjetnica u Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma, rekla je da je dobro što Crna Gora bilježi rast preduzeća kojima upravljaju žene, navodeći da je za raealizaciju Akcionog plana strategije za razvoj ženskog preduzetništva za 2022. godinu utrošeno 20,8 miliona eura, te da je taj iznos znatno veći od ukupnog iznosa potrošenog godinu ranije, kada je iznosio 9,1 milion eura.

„To je ogroman pomak. U posmatranom periodu zabilježeno je unapređenje okvira za razvoj ženskog preduzetništva. To potvrđuje i najnoviji izvještaj OECD „Indeks politike za MSP: Zapadni Balkan i Turska 2022“. Prema tom izvještaju, Crna Gora je zauzela visoku drugu poziciju, odmah nakon Turske, u sprovođenju politike ženskog preduzetništva. Posebno je prepoznata saradnja između privatnog i javnog sektora i u tom dijelu je ocjena bila najveća“, rekla je ona.

Ona smatra i da će istraživanje koje je sprovedeno u okviru TWBM inicijative biti odlična osnova Ministarstvu za novu strategije za razvoj ženskog preduzetništva i za donošenje mjera koje će povećati broj žena na upravljačkim pozicijama.

Boris Rebić, projektni menadžer u UNDP-u, istakao je da UNDP u Crnoj Gori aktivno doprinosi ekonomskom osnaživanju žena i jačanju ženske biznis zajednice, podsjećajući na neke od inicijativa u tom pravcu – kreiranje portala zenskibiznis.me i razvoj programskog okvira za ekonomsko osnaživanje žena na Zapadnom Balkanu u saradnji sa Regionalnim savjetom za saradnju.

„Iako istraživanja pokazuju da bi povećanje učešća žena u preduzetništvu moglo uticati na povećanje BDP-a u regionu Zapadnog Balkana do 20%, vidimo da potencijal žena u biznisu još uvijek nije adekvatno prepoznat i da su žene i dalje slabo vidljive u najbrže rastućim industrijama. Zato je u osnovi svih inicijativa koje UNDP podržava podsticanje reforme koja će povećati učešće žena u privredi i transformacija javnog i privatnog sektora u cilju dostizanja rodne ravnopravnosti“, poručio je Rebić.

Jasna Pejović, predsjednica Koordinacionog odbora za žensko preduzetništvo Privredne komore Crne Gore, kazala je da su žene važni nosioci promjena, te da je korišćenje potencijala ženskog preduzetništva ključno za održiv i inkluzivan oporavak crnogorske ekonomije i društva od kriza.

„Žensko preduzetništvo predstavlja indikator napredne ekonomije svake zemlje, a kompanije u ženskom vlasništvu više pokreću zelene i inovativne teme. U okviru PKCG već skoro 20 godina djeluje Koordinacioni odbor za žensko preduzetništvo koji kreira inicijative koje umrežavaju i osnažuju preduzetnice“, istakla je Pejović.

Irena Radović, direktorica Investiciono-razvojnog fonda (IRF), podsjetila je da je Investiciono-razvojni fond prva finansijska institucija u Crnoj Gori koja je ponudila programe podrške za žene u biznisu.

„IRF je danas ključni agent u obezbjeđivanju finansijske inkluzije žena, lider i faktor promjena, koji doprinosi oslobađanju ženskog potencijala i ekonomskom osnaživanju žena. Od početka 2021. godine podržali smo više od 300 projekata, u ukupnom iznosu od preko 45 miliona eura, u kojima su žene nosioci biznisa, dok je samo tokom 2023. godine podržano oko 100 projekta u ukupnom iznosu od oko 15 miliona eura“, kazala je ona.

Radović je najavila program na kojem u IRF-u rade sa Evropskom investicionom bankom, a odnosi se na dodavanje grant komponente na sve kredite koji su odobreni za žene i mlade. „To je nešto što djelimično zavisi od brzine transformacije IRF u razvojnu banku“, pojasnila je ona.

Lana Đurasović, članica Upravnog odbora NLB banke, istakla je da ta finansijska institucija drugu godinu zaredom podržava TWBM inicijativu, prepoznajaći je kao način da doprinese široj zajednici i regionu u kome posluje, a ovaj put adresirajući pitanje rodne inkluzivnosti.

„Već smo ostvarili dobre rezultate na ovom polju kroz kreditnu liniju u sklopu programa podrške Evropske banke za rekonstrukciju i razvoj ‘Žene u biznisu’, obezbjeđujući olakšan pristup izvorima finansiranja, ali i besplatne edukacije koje podržavaju stvarne potrebe ženskih biznisa. Obezbjedili smo i dodatna sredstva i nastavićemo sa podrškom ženskoj poslovnoj zajednici, uz sve bolje razumijevanje njenih potreba“, rekla je Đurasović.

Ana Kentera, izvršna direktorica Alter Modusa, podsjetila je da je ta finansijska institucija u posljednjih 25 godina podržala više od 38 hiljada preduzetnica za osnivanje i razvoj biznisa.

„Smatram da je doprinos žena rezultatima biznis zajednice u Crnoj Gori daleko veći i značajniji nego što to brojke i statistika pokazuju, te da u pozadini mnogih biznisa stoje žene koje marljivo rade, kreiraju i inoviraju. Mislim da sazrijevaju okolnosti da većina njih zaigra u glavnim ulogama na velikoj sceni biznis zajednice“, kazala je Kentera.

Danijela Radeč, šefica Odjeljenja za preduzetništvo u Sekretarijatu za preduzetništvo i investicije Podgorice, rekla je da je od 2019. godine do danas Glavni grad dodijelio 165 hiljada eura bespovratnih sredstava i tako pomogao 89 biznisa koje vode žene.

„To je veoma dobra priča s obzirom na to da smo se u jednom trenutku našli u periodu korone kada je bilo veoma teško održati biznise koji su već postojali, a kamoli one koji su tek počinjali. Trenutno je aktuelan poziv za žensko preduzetništvo, drugi ove godine. Nadam se da ćemo već sljedeće sedmice imati tačan broj aplikantkinja i podijeliti 25 hiljada eura koliko nam je preostalo za ovu godinu“, kazala je ona.