Javni dug iskazan udjelom u BDP-u dodatno je porastao u EU i eurozoni u trećem tromesečju 2020. godine, odražavajući kontinuirano velike potrebe zemalja za finansiranjem i ekonomske posljedice pandemije koronavirusa.
Na nivou EU javni dug iskazan udjelom u BDP-u porastao je u trećem prošlogodišnjem kvartalu na 89,9 posto, sa 87,7 posto u prethodna tri mjeseca, saopštio je u četvrtak evropski zavod za statistiku.
U trećem tromjesečju pretpandemijske 2019. godine iznosio je 79,2 posto, piše portal SEEbiz.
U eurozoni je dug iskazan udjelom u BDP-u porastao na kraju septembra 2020. na 97,3 posto. Na kraju juna iznosio je 95 posto, a na kraju septembra 2019. bio je 85,8 posto.
Vlade su u drugom prošlogodišnjem kvartalu znatno povećale zaduživanje kako bi ublažile ekonomske posljedice protivpandemijskih mjera, a pojačana potreba za finansiranjem ogledala se i u podacima za treće tromjesečje, napominju evropski statističari. Brojke odražavaju snažno povećanje javnog duga i pad BDP-a, objašnjavaju.
Najviši nivo duga iskazanog udjelom u BDP-u u periodu od jula do septembra 2020. godine beležila je Grčka, dvostruko veći od BDP-a.
Znatno je premašena vrijednost BDP-a i u Italiji, gdje je iznosio 154,2 posto, kao i u Portugalu, sa dugom iskazanim udjelom u BDP-u od 130,8 posto. Na Kipru, u Francuskoj, Španiji i Belgiji bio je 20 do 10 posto veći od BDP-a.
U Hrvatskoj je bruto dug opšte države iskazan udjelom u BDP-u prema provizornim procjenama Eurostata na kraju prošlogodišnjeg septembra iznosio 86,4 posto, odnosno 325,2 milijarde kuna. Na kraju prošlogodišnjeg jula iznosio je, prema revidiranim podacima Eurostata, 84,8 posto odnosno 329,1 milijardu kuna.
Najniži nivo javnog duga iskazanog udjelom u BDP-u bilježile su na kraju prošlogodišnjeg septembra Estonija, 18,5 posto, Bugarska 25,3 posto, i Luksemburg, 26,1 posto.
Ljeto nije donijelo olakšanje
Viši nivo duga iskazanog udjelom u BDP-u na kraju septembra u poređenju sa krajem jula bilježilo je ukupno 20 zemalja EU, utvrdili su u Eurostatu. Daleko je najviše porastao dug u Grčkoj, za 8,5 procentnih poena. Slijede Kipar, sa povećanjem za 6,2, Italija, gdje je porastao za 4,9 poena i Portugal sa 4,8 procentnih bodova.
Hrvatska je sa povećanjem duga na kraju septembra za 1,6 procentnih poena u odnosu na kraj jula ispod evropskog prosjeka, u društvu Latvije i Švedske. U Holandiji i Estoniji zadržao se na nivou sa kraja jula, a smanjen je u Austriji, Finskoj, Češkoj, Belgiji i Irskoj.
U poređenju sa krajem septembra pretpandemijske 2019. godine javni dug je porastao u svim zemljama EU, a najviše na Kipru, za 22,9 procentnih poena. Slijede Italija i Grčka sa povećanjem udjela za 17,4, odnosno 17,3 posto, te Španija i Francuska sa 16,6 odnosno 16,5 procenata.
U grupi je i Hrvatska sa povećanjem duga za 12,1 posto u odnosu na kraj septembra 2019. godine, prema podacima Eurostata. Blizu su i Slovačka i Belgija sa povećanjem za 11,9 odnosno 11,6 procentnih poena.
Najblaže je javni dug iskazan udjelom u BDP-u porastao u Estoniji, za 0,7 posto, pokazuje Eurostatov izveštaj.
Izvor: Biznisinfo.ba
