Na svjetskim su berzama cijene akcija pale i prošle sedmice, drugu zaredom, što je posljedica daljnjeg smanjenja podsticaja Feda, zbog čega su se tržišta u razvoju našla pod snažnim pritiskom.
Na Wall Streetu je Dow Jones prošle sedmice pao 1,1 odsto, na 15.698 bodova, dok je S&P 500 pao 0,4 odsto, na 1.782 boda, a Nasdaq indeks 0,6 odsto, na 4.103 boda.
Čelnici Feda odlučili su u srijedu, nakon dvodnevne sjednice, dodatno smanjiti programe kupovine obveznica za 10 milijardi dolara, na 65 milijardi mjesečno, nakon što su ih već u decembru smanjili za 10 milijardi.
Iako se takav potez očekivao, ulagači su se nadali da bi američka centralna banka mogla odgoditi taj potez zbog previranja na tržištima u razvoju.
Tim programima Fed je godinama ubrizgavao svježi, jeftin novac na finansijska tržišta, što je podržavalo rast cijena akcija i drugih rizičnijih investicija.
Smanjenje tih podsticaja izazvalo je povlačenje kapitala s tržišta u razvoju, zbog čega su oštro pale cijene akcija i kurs valuta pojedinih zemalja, posebno onih uzdrmanih i političkim krizama.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
Nekoliko centralnih banaka, među kojima turska i južnoafrička, povećale su ključne kamate kako bi zaustavile odljev kapitala. Međutim, to zasad nije zaustavilo negativne trendove na tim tržištima.
„Mislim da su se ulagači nadali da će Fed nekako odgovoriti na ta previranja. Ali, čini se da je centralna banka odlučna u dogledno vrijeme sasvim ukinuti mjere tzv. kvantitativnog popuštanja monetarne politike“, kaže Jack Ablin, direktor u BMO Private bank.
Pritisak na tržišta u razvoju posljedica je, takođe, usporavanja rasta kineske privrede. Prema konačnom izvještaju HSBC banke, PMI indeks industrijske aktivnosti u Kini u januaru je pao s 50,5 na 49,5 bodova, najniži nivo u šest mjeseci.
Slabljenje drugog po veličini svjetske privrede loše utiče na zemlje koje uvelike ovise o izvozu u Kinu ili o izvozu sirovina, s obzirom da je Kina najveći svjetski potrošač sirovina, pa njezino slabljenje izaziva pad potražnje za njima.
Nestabilnost na tržištima u razvoju loše utiče i na najveće svjetske berze. Ulagači se, plaše da bi to moglo izazvati korekciju cijena akcija nakon njihovog snažnog rasta prošle godine. Tim više što poslovni rezultati kompanija ne impresioniraju.
Zbog toga je i prošle sedmice snažno porastao VIX ‘indeks straha’ Čikaške berze opcija. U cijelom janurau taj je indeks skočio čak 34 odsto, što je njegov najveći mjesečni skok od maja 2012. godine. To pokazuje da ulagači pojačano osiguravaju svoje portfelje od mogućeg daljnjeg pada cijena akcija.
Nakon odlične 2013. godine, u kojoj je S&P 500 indeks porastao skoro 30 odsto, nova je godina počela slabo.
U januaru je Dow Jones potonuo 5,3, a S&P 500 indeks 3,6 odsto, što je njihov najveći mjesečni pad od januara 2012. Nasdaq indeks pao je, 1,7 odsto.
To nije dobar signal za cijelu godinu jer se u prošlosti pokazalo da se, ako cijene akcija padnu u janurau, slabost tržišta nastavlja tokom cijele godine. Ali, uvijek postoje izuzeci. Posljednji put pad u januru S&P 500 indeks zabilježio je 2010. godine.
I na većini evropskih buerzi cijene su akcija prošle sedmice pale. Londonski FTSE pao je 2,3 odsto, na 6.510 bodova, a frankfurtski DAX 0,9 odsto, na 9.306 bodova. Pariški CAC ojačao je, 0,1 odsto, na 4.165 bodova.
Na Tokijskoj je berzi Nikkei indeks prošle sedmice pao 3,1 odsto, na 14.914 bodova, najniži nivo u dva i po mjeseca. (capital.ba)
