Najvažniji globalni poslovni rizici za 2024. su sajber incidenti, a slijedi prekid poslovanja, dok su prirodne katastrofe izbile na treće mjesto sa šestog na kom su se nalazile prošle godine, pokazuje Allianz Barometar rizika 2024.
Čak 36% ispitanika je sajber incidente svrstalo na prvo mjesto, u odnosu na 34% prošle godine, prekid poslovanja 31%, tri procentna poena manje nego prošle godine, a prirodne katastrofe je izdvojilo 26% ispitanika.
Upitnik je uključio 3.069 procjenitelja rizika iz 92 zemlje, a 44% odgovora je bilo iz velikih kompanija koje godišnje generišu više od 500 mil USD prihoda.
Zemlje gdje su najveći sajber rizici
Na četvrtom mjestu su promjene u regulativi, slijede makroekonomski rizici, požari i eksplozije, klimatske promjene su na sedmom mjestu, a preostala tri u top 10 su: politički rizici i nasilje; razvoj tržišta i nedostatak kvalifikovane radne snage.
Ukoliko se posmatra prema zemljama, primjera radi sajber rizik je na prvom mjestu u: Australiji, Francuskoj, Njemačkoj, Indiji, Japanu, Švajcarskoj, Velikoj Britaniji, SAD. Kineski risk menadžeri kao prvi detektuju promjene u regulativi kao i nigerijski, brazilski klimatske promjene, kanadski prekid poslovanja, kao, španski, italijanski i singapurski.
Kada je riječ o ekstremnim vremenskim uslovima, prošla godina je bila najtoplija od kada se meri temperatura, podaci su Svjetske meteorološke organizacije. Osigurani gubici su premašili 100 mlrd USD četvrtu godinu zaredom. Gubici usljed oluja dostili su oko 60 mlrd USD. Velike kompanije ovaj rizik svrstavaju u sam vrh, a pomjeranje na gore na ljestvici rizika bilježi se u više zemalja: Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Nigeriji, Singapuru, Španiji, Velikoj Britaniji, SAD.
Zapravo, fizička šteta i prekid poslovanja kao posljedica klimatskih promjena najviše plaše procjenitelje rizika. Kao mjere ublažavanja velike kompanije, između ostalog, prelaze na poslovanje sa niskim emisijama ugljenika.
Preduzeća takođe traže mehanizme zaštite i finansiranja i u vidu osiguranja, a fokus će staviti i na jačanje otpornosti lanaca snabdijevanja.
Izvor: Bif.rs/Sveonovcu
