Decenijama u nazad američka berza ostaje najveće tržište dionicama. Ali koliko dugo će se dominacija nastaviti i koji faktori bi mogli podstaći novu promjenu? Da bismo sagledali ulogu SAD-a u širem finansijskom sistemu, ova grafika prikazuje 50 godina globalnih tržišta akcija, sa podacima Credit Suisse-a.
Danas SAD pokrivaju 58,4% globalnih tržišta dionica (do kraja 2022.)
Sljedeće najveće tržište dionica je Japan, sa 6,3% globalnog tržišnog udjela.
U kratkom periodu 1989. prestigao je SAD kada je Nikkei dostigao najviši nivo svih vremena nakon snažnog ekonomskog rasta. Međutim, nakon njegovog kasnijeg kraha i „izgubljenih decenija“, trebalo bi 33 godine da se japansko tržište akcija oporavi na iste maksimume.
Uprkos tome što je Kina druga najveća svjetska ekonomija, ona čini samo 3,7% udjela na svjetskom tržištu dionica, što je sličan nivo kao i Velika Britanija.
Uspon i pad
Berze postoje vjekovima.
Dok je Njujorška berza nastala 1792. godine, amsterdamska berza, vjerovatno najstarija na svijetu, datira iz 1602. godine.
Sredinom 1700-ih, London je počeo da prestiže Amsterdam kao vodeće finansijsko tržište usred rastuće finansijske aktivnosti i trgovine. Sve veći broj firmi otvara kancelarije u gradu, donoseći sa sobom ključne poslove.
Nakon otprilike 200 godina, ulogu Londona kao globalnog finansijskog centra preuzeo je New York nakon Drugog svjetskog rata, podstaknut ekonomskom krizom izazvanom ratom.
Uspon američke dominacije bio je podržan rastućim kredibilitetom Federalnih rezervi, dok se globalni status Banke Engleske smanjio kako je oslabila vrijednost funte.
S obzirom na destabilizirajuće efekte rata, SAD su popunile vakuum, nametnuvši se kao vodeće tržište dionica koje podržavaju snažna ekonomija i centralna banka – pozicija koju i dalje drži.
Šta nas čeka?
Zašto je uticaj Amerike na globalna tržišta akcija bez premca? Status dolara kao rezervne valute igra centralnu ulogu, zajedno sa dubinom njegovih finansijskih tržišta. Njena ekonomska, politička i vojna snaga su drugi važni faktori.
Prinosi na američkom tržištu dionica takođe su nadmašili gotovo sve druge zemlje od 1900. godine, privlačeći investitore kako u zemlji tako i u inostranstvu.
Dok je američko „opadanje“ postalo kliše, zemlje su se uzdizale i padale tokom istorije. Početkom 19. vijeka, britanski javni dug porastao je sa 109% BDP-a 1918. na otprilike 200% do 1934. Otprilike u to vrijeme, njenu ekonomsku proizvodnju premašile su Amerika, Njemačka i Sovjetski Savez.
Iako postoje ključne razlike između SAD-a i Britanije u to vrijeme, istorija sugeriše da su ravnoteže u vojnoj moći, dugu i ekonomskoj dominaciji bile ključne varijable u usponu i opadanju finansijskih moći.
