Ovo su najstarija crnogorska arhivirana vina

Najstariji podrum Plantaža – „Lješkopolje“ je renoviran i pretvoren u podrum za odležavanje specijalnih serija vina, kao i za eksperimentalne vinifikacije. U sklopu podruma je i vinoteka koja čuva na hiljade flaša vina probranih berbi sa vinograda Plantaža. Tu je i najstarije vino Plantaža, Lesendro iz 1979. godine. Kako je za Portal Analitika kazao Bojan Gašović, direktor prerade grožđa i proizvodnje vina i jakih pića, vino koje je poslije skoro četrdeset godina još uvijek pitko i bodro.

Lesendro svjedoči o tome da dugovječnost Vranca još uvijek nije dokučena.

Kako se može pročitati na sajtu Plantaža – za dobro vino je potrebno vrijeme:

“Kada razmišljamo o vinu, uvijek se pitamo: u čemu se sastoji njegova tajna? Šta je to potrebno da neko vino bude zaista posebno? I samo jedno je sigurno, za vino je potrebno – vrijeme! Vrijeme, tokom kojeg će generacije otkrivati tajne svoga podneblja. Svoga parčeta zemlje, ispod svoga parčeta neba. Svoje vinove loze. I svoga vina sa te zemlje. Vrijeme, tokom kojeg će generacije, iz ruke u ruku, jedne drugima predavati svu svoju posvijećenost i sva svoja saznanja…Saznanja o nebu i suncu, o zemlji i kamenu, o snu i nesanici, kada se vino rađa. Vrijeme! Za vino je potrebno vrijeme, a Plantaže su vinu poklonile već više od pola vijeka i nekoliko generacija svojih vinogradara, vinara i podrumara koji su učestvovali u stvaranju jedne od najuspješnijih crnogorskih kompanija uopšte.”

Govoreći o arhivskim vinima koje Plantaže čuvaju, Bojan Gašović kaže da mali broj vina ima potencijal za dugotrajno čuvanje.

“Ne mogu se mnoga vina pohvaliti da imaju potencijale da se čuvaju dugi niz godina a da i dalje dobijaju na nekom svom kvalitetu. Sada je i strukovno to regulisano da arhivsko vino mora biti barem pet godina staro od momenta berbe, od toga tri godine u flaši. Znači arhivska vina  su vina koja se čuvaju preko nekog svog optimalnog potencijala za starenje, a i dalje dobijaju na kvalitetu“, kaže on.

Ne postoji veliki broj vina koji može to starenje, sazrijevanje da istrpi, tako da je to tehnološki zahtjevan proces. Zahtjevan je prije svega zbog toga što znači   da se takva vina mogu proizvoditi samo u izuzetnim godinama jer kvalitet arhivskih vina zavisi prije svega od kvaliteta grožđa. Mora biti izuzetna godina za rod grožđa, akasnije da se podvrgnu tehnološkom procesu proizvodnje da bi se izvukao maksimum, a kasnije da se sve to sačuva u optimalnim uslovima.

Koji su optimalni uslovi za čuvanje vina

Govoreći što se podrazumijeva pod optimalnim uslovima, Bojan Gašović kaže da to znači prije svega da to vino nema kontakta sa svjetlošću jer velika količina svjetlosti može negativno da utiče na kvalitet. Zatim važan uslov za čuvanje tih vina je da ne smije biti velikog kolebanja temperatura, u podrumu Plantaža je oko 14 stepeni. Poznato je da kad je i preniska temperatura to vino sporije sazrijeva.

„Sledeća je vlaga kao faktor u sazrijevanju vina. Prostorija u kojim se čuvaju arhivska vina nose opasnost da ukoliko je vlažnost veća desi se da se čep na flaši rasuši i ako vino dođe u dodir sa spoljnim faktorima ono se kvari. Takođe za kvalitet ovih vina je bitno i da nema nekih izvora vibracija u neposrednoj blizini“.

Flaše moraju obavezno biti položene, i ono što se obavezno radi kod arhivskih vina, na svakih deset godina se promijeni čep. Plantaže koriste najbolji čep koji se može naći na domaćem tržištu, od najkvalitetnije plute, ali nakon deset godina je obavezno na ovim flašama vina promijeniti čep.

Dvije berbe arhivirane

„Plantaže imaju arhivsko vino iz dvije berbe, 1979. i 1984. godine. To je vino napravljeno od grožđa Vranac sa mikro lokaliteta Lješkopolja gdje se nalazio vinograd Plantaža prije podizanja vinograda Ćemovsko polje, koji je iz kasnijeg perioda. U podrumima plantaža su ostavljene izvjesne količine vina od berbi Vranca iz tih godina“, kazao nam je Bojan Gašović govoreći koja su arhivska vina zastupljena u Podrumu.

Te količine se nalaze u podrumu Plantaža i redovno se provjerava njihovo stanje i kvalitet.

Za flaše vina Lesendro koje se čuva u vinskom podrumu Plantaža, Gošović kaže da su sigurno najstarija sačuvana vina Plantaža, ali ne isključuje mogućnost da možda neko na teritoriji Crne Gore u privatnim podrumima možda čuva i neku stariju flašu vina.

U muzeju vina u sklopu podruma Plantaža može se vidjeti i starija flaša Vranca iz 1974. godine koja je starija od Lesendra, ali što se tiče komercijalnog vina koje može da se konzumira i koje zadovoljava količinske standarde, Lesendro je najstarije arhivsko vino u podrumu Plantaža.

Podrum u kome se čuvaju arhivska vina ove godine slavi mali jubilej. Pedeset pet godina postojanja i isti broj berbi u vinogradima Plantaža. Podignut je kao prvi podrum Plantaža 1963. godine, nakon kojeg su podignuta još dva podruma.

Plantaže u tim podrumima i dalje od svake berbe izdvajaju i odlažu izvjesne količine vina za arhiviranje ali ne u smislu prodaje i komercijalizacije, već više zbog praćenja kvaliteta i vršenja analiza kvaliteta vina.

Arhivska vina se ne mogu piti odmah čim se otvore, već imaju određenu proceduru koja se mora sprovesti prije konzumiranja. Za razliku od mlađih vina koja se mogu piti odmah nakon otvaranja, arhivska vina prvo moraju da se dekantiraju jer prilikom tog dugog stajanja vina, dolazi do stvaranja taloga.

Zbog toga se prilikom otvaranja flaše arhivskog vina pristupa tom procesu, gdje se tečni dio vina dekantira, gdje to vino dolazi u dodir sa kiseonikom. Pošto je dugo bilo zatvoreno u flaši, samim tim kontaktom sa kiseonikom se oslobađaju arome iz vina i mirisne note tako da ono dobija na svojoj vrijednosti.

Konkretno kod vina Lesendro potrebno je da odstoji tri, do četiri sata u procesu dekantiranja prije nego se konzumira.

„Koliko još može da se Lesendro održava u arhivskom stanju je nepoznanica, ali za sada se odlično drži, prati se njegovo sazrevanje redovno i za sada je u dobroj kondiciji“, kazao nam je Gošović, govoreći o kvalitetu Lesendra koje se čuva u podrumu Plantaža.

Lesendo je do sada, samim čuvanjem u flaši dobilo neke, kako stručna lica kažu, tercijalne arome koje ne mogu da se primijete kod vina koja stare do pet godina. Samim tim se stvara jedan specifični, unikatni ukus Vranca koji će svaki istinski ljubitelj vina prepoznati.

Inače, Lesendro se ne nalazi na spisku vina Plantaža u slobodnoj prodaji, već se jedino može probati  u restoranima Plantaža, gdje se nalazi u vinskoj ponudi. Cijena mu je oko sto eura, što priznaćete zvuči neobično za domaće prilike. Ali s obzirom da je to, po svim standardima, najstarije crnogorsko arhivsko vino, staro skoro četrdeset godina, zaslužuje svoju cijenu. Što zbog specifičnog unikatnog ukusa Vranca, tako i zbog svoje rijetkosti.

Izvor: Portal Analitika

Slični Članci