Svijet ima dovoljno bogatstva i resursa da osigura da čitava ljudska vrsta može pristojno da živi. Ipak, ljudi u zemljama poput Burundija, Južnog Sudana i Centralnoafričke Republike i dalje žive u siromaštvu. Za druge kandidate za nezavidnu titulu najsiromašnije zemlje na svijetu – Avganistan, Siriju i Jemen – godine kontinuiranog sukoba onemogućavaju čak i pokušaj procjene zbog nedostatka pouzdanih ekonomskih podataka.
Kako onda odrediti koje su najsiromašnije zemlje na svijetu? Dok se BDP po glavi stanovnika često smatra standardnom metrikom, kompenzacija razlika u troškovima života i stopama inflacije korištenjem pariteta kupovne moći (PPP) može bolje dati uvid u kupovnu moć pojedinca u bilo kojoj zemlji.
Teško je odrediti samo jedan uzrok dugoročnog siromaštva. Korumpirane vlade mogu pretvoriti veoma bogatu naciju u siromašnu. Isto tako može i istorija eksploatatorske kolonizacije, slabe vladavine prava, rata i društvenih nemira, teških klimatskih uslova ili neprijateljski nastrojenih, agresivnih susednih država. Okolnosti su složene: zemlja u dugovima neće moći da priušti dobre škole, a loše obrazovana radna snaga će ograničiti kapacitete.
Prije Covida-19, dio svjetske populacije koja je živjela u ekstremnom siromaštvu – što znači sa manje od 1,90 dolara dnevno – pao je ispod 10% sa više od 35% iz 1990. Pandemija ne samo da je zaustavila, već je i preokrenula taj napredak: od početka pandemije do kraja 2022. godine, MMF je procijenio da je dodatnih 198 miliona ljudi vjerovatno ušlo u red ekstremno siromašnih.
Tada je rat u Ukrajini izazvao naglo veće cijene hrane. “Pandemija COVID-19 i rat u Ukrajini dodatno su pogoršali nesigurnost hrane smanjenjem trenutnih i očekivanih zaliha hrane i đubriva, što je izazvalo nagli porast globalnih i domaćih cijena hrane”, napisala je grupa ekonomista u “Globalnoj krizi hrane”. ” izvještaju koji je objavio MMF. „Ovi efekti su pojačani stalnim uticajem sukoba i razornih događaja povezanih s klimom u nekoliko krhkih i sukobom pogođenih država.” Uprkos smanjenju cjenovnih pritisaka ove godine, očekuje se da će se rekordnih 345 miliona ljudi u 79 zemalja suočiti s akutnom nesigurnošću hrane u 2023., što je više nego dvostruko više od broja za 2020., zaključuje MMF.
Ovi preokreti u pogledu sigurnosti hrane i smanjenja siromaštva posebno su vidljivi u prvih deset najsiromašnijih zemalja svijeta, od kojih su sve u Africi. U prosjeku, pojedinačni udio u bruto domaćem proizvodu je samo 1.380 dolara u najsiromašnijim zemljama svijeta. Nasuprot tome, ova cifra iznosi oko 105.000 dolara u najbogatijim zemljama svijeta .
Tri zemlje na listi nalaze se u afričkoj regiji Sahel, gdje stalne suše uzrokuju nestašicu hrane i povezane medicinske i socijalne probleme. Pet od njih nema izlaz na more, što ih stavlja u znatno nepovoljniji položaj u odnosu na one koji imaju pristup pomorskoj trgovini. Svima nedostaje politička stabilnost, iskusili su sporne izbore ili etničke/vjerske sukobe i imaju loše rezultate na rang-listi naših najsigurnijih zemalja svijeta .
Top 10 najsiromašnijih zemalja svijeta
Ispod je rang lista deset najsiromašnijih zemalja. Kompletnu rang listu najsiromašnijih zemalja svijeta možete pogledati ovdje.
