Ovo su laži o novcu koje najčešće ponavljamo

Ljudi se često nađu u finansijskim problemima jer nisu bili iskreni oko svoje novčane situacije. Ali čim prepoznate najveće laži o novcu, već ste korak naprijed prema iskrenijoj – i bogatijoj – budućnosti.

Što se tiče ličnih finansija, iskrenost je najbolji put. Budite iskreni prema banci, prema porodici, a pre svega, prema sebi. Laži o novcu nas mogu povući na dno.

Evo nekoliko najvećih zabluda o novcu koje sebi ponavljamo:

1. “Taj dug je dobar”

Finansijska literatura nerijetko pravi razliku između “dobrog zaduživanja” i “lošeg zaduživanja”. U takozvani “dobar dug” svrstavaju se krediti za nekretnine ili za pokretanje biznisa. U “loš dug” s druge strane, spadaju zaduživanja na kreditnoj kartici s visokim stopama interesa. Iako ovo razlikovanje ima smisla, zbog njega možete lako racionalizovati zaduživanja. Dugovanja bi po pravilu trebalo zaobilaziti u širokom luku, i to ćete jedino postići sa sljedećim stavom “svako zaduživanje je loše”.

2. “Dobiću povrat u određenom procentu”

Kad ulažemo novac u dionice, često pretpostavljamo da ćemo, zbog prošlih postotaka, dobijati određeni povrat. Dobro je biti svjestan svih prošlih postotaka pri ulaganju, ali važno je da shvatite da prošli uspjeh ne garantuje budući. Takođe je izuzetno bitno razumjeti tok vaših investicija. Na primjer, Thornburg Investments su 2014. objavili izvještaj kako je S&p 500 Index zaradio 11 odsto godišnjeg povrata kroz 30 godina, ali taj prirast je zapravo bio 6 odsto kad su se uzeli u obzir porezi, nameti, i inflacija.

3. “Počeću da štedim kasnije”

Penzija se uvjek čini tako daleko. Ponavljamo sebi da imamo puno vremena, i mnogo godina za uživati prije nego što krenemo da štedimo. Ali, penzija odjednom dođe na vrata, i mnogi nemaju gotovo ništa ušteđenog novca. A zbog čekanja, propustili smo i prednost kamata. Lako je smisliti razloge zašto da se ne štedi, ali rijetki imaju smisla. Na štednju gledajte kao na račun za struju kojeg morate plaćati svaki mjesec. Kroz godine će vam biti drago da ste se odlučili na taj potez.

4. “U budućnosti ću zarađivati više”

Pri planiranju budućnosti, često dobro predvidimo troškove, ali pogrešno pretpostavljamo da će nam primanja rasti – za to nema garancije. Vaša kompanija može propasti, i možete dobiti otkaz. Možda u jednom trenutku odlučite da prestanete da radite kako bi se posvetili porodici. Kako bi ostvarili finansijsku slobodu, nastojte trošiti manje nego što zarađujete. Tako će vam svako povećanje primanja biti bonus.

5. “Nemam dovoljno novca za ulaganje”

Ako imate novca za kafu u kafiću, onda imate i novca za ulaganje. Ako imate novca za televizijsku pretplatu, nove cipele, bocu vina, onda imate novca za ulaganje. Finansijska nezavisnost zavisi najviše od naših odluka na šta ćemo trošiti novac. Dakle, ako vam je dugoročna štednja bitnija od nebitnih materijalnih stvari, shvatićete da imate mnogo više novca za ulaganje no što mislite.

6. “Ja ovo zaslužujem”

Ljudi nerijetko troše previše, i potom traže objašnjenja za stvari koje im ne trebaju. Na primjer, nakon skupe večere, ili putovanja na Siciliju, reći ćete sebi “Naporno sam radio ove godine”, ili “Zaslužujem da se počastim”. Iako su godišnji odmori korisni, i sasvim je u redu proslaviti neka veća događanja, pređe li vam takvo ponašanje u rutinu, isušiće vam bankovni račun. Stoga, kad promenite razmišljanje, i izbjegavate impulzivno trošenje, bićete finansijski sigurniji.

7. “Ovom kupovinom sam uštedio”

Nemoguće je uštedjeti novac ako ga trošite. Ako kupovinu racionalizirate činjenicom da je neki artikal bio na rasprodaji, ignorišete činjenicu da je novac svejedno izašao iz vašeg novčanika. Ne zaboravite da su rasprodaje u suštini trikovi kojima se prodavci služe kako bi podstakli ljude da troše. Jedino možete “uštedjeti” na kupovini, ako vam je ta kupovina nužnost, na primjer, ako vam se pokvarila mašina za veš i morate je promijeniti.

8. “Kreditna kartica mi nije odbijena, dakle dug mi nije toliko velik”

Ako vam kompanije kreditnih kartica šalju opcije za otvaranje nove kartice, to sigurno znači da ste finansijski odgovorni, zar ne? Netačno. Čak i kad imate loš kreditni rejting, možete dobiti potvrdu za kreditnu karticu. Takođe, ako već imate dug na kartici, nipošto nemojte otvoriti novu koja bi vas bacila dublje u finansijsku propast. Iako ni kreditnim kompanijama nije u interesu da bankrotirate, srećni su kad im uplaćujete novac s visokim kamatama.

9. “Ne treba mi dopunsko zdravstveno osiguranje”

Ako ste u svojim dvadesetim godinama, rijetko ste bolesni, i zaposleni ste, dopunsko osiguranje vam se čini bespotrebnim. Ali šta ako slomite nogu na prijateljskoj utakmici malog fudbala. Bez dopunskog osiguranja, boravak u bolnici možete platiti i nekoliko hiljada eura, pogotovo ako ostanete malo duži period. Dakle, dopunsko zdravstveno osiguranje je korisno, i može vam uvelike olakšati finansijski teret.

10. “Plata mi je dobra, stoga ću ostati na ovom dosadnom poslu”

Mnogi ljudi ostaju na svojem poslu koji mrze, čisto jer im pruža finansijsku sigurnost. Nemojte nas pogrešno shvatiti – finansijska stabilnost je užasno bitna, i nije nužno pametnije raditi nešto što volite, a od čega ne možete živeti. Međutim, ako živite racionalno, i mudro trošite, možete pronaći zlatnu sredinu – kad radite posao s kojim ste sretni, a u isto vreme plaćate račune. Sjetite se, dobro plaćeni poslovi ponekad vam podižu standard toliko da kupujete skupe stvari samo zato što možete. A to može biti opasno.

Izvor: Kamatica

Slični Članci