Priča o Erveu Falsijaniju (43), “geniju IT algoritama”, podsjeća na radnju špijunskog romana. Ukrao je podatke vlasnika 180 milijardi eura teških računa švajcarske podružnice britanske banke HSBC, u kojoj je radio od 2006. godine.
Među klijentima koji su u toj podružnici krili bogatstvo od poreskih službi matičnih država bilo je i velikih korporacija i poznatih ličnosti i opasnih kriminalaca.
Iako se on lično poistovjećuje sa Džejmsom Bondom, fiktivnim likom kojeg je stvorio Ijan Fleming, Falisijanijeva priča ipak je mnogo više nalik na djelovanje Edvarda Snoudena, bivšeg saradnika CIA, koji je objavio podatke o globalnom špijuniranju.
Kao i u Snoudenovom slučaju, curenje podataka koje je Falsijani ukrao 2007. odjeknulo je poput bombe. U prethodnih osam godina njegova akcija, za koju švajcarski sud tvrdi da je izvedena zbog sticanja lične koristi, uticala je na pravosuđa SAD, Francuske, Španije, Argentine i Belgije da pokrenu postupke protiv utajivača poreza.
U Grčkoj Jorgos Papakonstantinu, bivši ministar finansija, odgovara zbog toga što je ignorisao listu onih koji u Švajcarskoj kriju novac.
Ove nedjelje je Međunarodni konzorcijum istraživačkih novinara (ICIJ) počeo da objavljuje podatke do kojih je došao Falsijani. U njima je otkriveno da su radnici HSBC-a tokom 2004. i 2005. održali najmanje 1.645 sastanaka u 25 zemalja sa klijentima i potencijalnim klijentima, donosi “Blic”.
Sastanci su održavani na lokacijama koje variraju od luksuznih hotela u Parizu i Tel Avivu, pijano bara u Antverpenu i aerodroma u Kongu, do privatnih rezidencija u Kopenhagenu. Bankari na spornim sastancima predlagali klijentima načine za izbjegavanje plaćanja poreza u EU, savjetujući ih da otvore ofšor kompanije i u njih prebace sredstva.
Falsijani je rođen u Monaku, ima dvojno francusko-italijansko državljanstvo. Specijalizovao se za analizu podataka (data mining), a u Španiji je prošle godine bio kandidat na evropskim izborima.
