Osim četiri fabrike ili radne organizacije, kako se tada to zvalo, Jugoplastika je imala fabriku na ulazu u Solin, nekada poznatu radnu organizaciju pod imenom Autodelovi, danas AD Plastik.
Jugoslavija se od pedesetih do osamdesetih godina prošlog vijeka, od zaostale agrarne zemlje, razvila u razvijenu industrijsku zemlju u nekoliko kratkih decenija. Milioni građana sa sela su se preselili u gradove kako bi radili u novootvorenim firmama koje su u to vrijeme zapošljavale na hiljade, pa čak i na desetine hiljada ljudi.
Na YouTube kanalu Croatia Today objavljen je video u dva dijela u kojem se govori o najuspješnijim preduzećima u bivšoj Jugoslaviji.
Kako navodi autor videa, jedno od tih preduzeća je Jugoplastika, koja je bila jedno od vrlo jakih preduzeća za vreme bivše Jugoslavije. Osnovana je 1952. godine u Splitu, kao firma u društvenom vlasništvu za proizvodnju plastičnih masa i tekstilnih proizvoda.
Proizvodnja za zapadno tržište
Osim četiri fabrike ili radne organizacije, kako se tada to zvalo, Jugoplastika je imala fabriku na ulazu u Solin, nekada poznatu radnu organizaciju pod imenom Autodjelovi, danas AD Plastik – jedini danas preživjeli pogon ove firme. Pogone je imala po cijeloj Dalmaciji, čime je Jugoplastika, tačnije njen tadašnji direktor Dinko Kuzmanić, bio tvorac jedinstvene ekonomske politike razvoja Dalmacije.
Pogoni konfekcije u Sinju zapošljavali su 500 radnika, dok su fabrike obuće u Zadru i Benkovcu imale oko 1000 radnika. Fabrika iz Benkovca proizvodila je isključivo za zapadno tržište, prenosi Dnevno.hr. Fabrika iz Benkovca bila je poznata po tome što je odjeću proizvodila u saradnji sa vodećim evropskim brendovima sportske odjeće, kao što su Adidas i francuski Rondine. U to vrijeme Jugoplastika je za Adidas godišnje proizvodila 4,5 miliona sportskih torbi.
Proizvodnja djelova za Citroen i Renault
Solinska fabrika auto djelova proizvodila je djelove za fabriku automobila Zastava, za Citroen, Renault, za njemački Volkswagen, rusku Ladu, kao i za italijanski Fiat.
U Starom Gradu na Hvaru radilo je 200 radnika koji su proizvodili plastične dugmiće, dok su u Makarskoj bili otvoreni pogoni za proizvodnju plastičnih profila od PVC-a, gde je radilo otprilike 300 radnika.
Od skoro 13 hiljada radnika Jugoplastike, njih čak deset hiljada direktno je radilo u proizvodnji, u stvaranju novih materijalnih vrijednosti. Apsolutno svi pogoni Jugoplastike imali su sopstvene restorane, a restorani su tada nudili i prehranu za dijabetičare. U oglasnicima ćete često naći proizvode ove firme koji se koriste i danas, prenosi Telegraf.rs.
