Banke u regionu su otvorenije prema klijentima koji se bave kriptovalutama, dok finansijske institucije koje su u stranom vlasništvu još uvijek ne popuštaju i ne žele da posluju sa subjektima koji se bave kriptom. Evolucija kriptovaluta i blockchain tehnologije bile su teme na drugoj kripto konferenciji koja se nedavno održala u Mostaru, gdje su govornici analizirali ključne trenutke i izazove u industriji, te pružili uvid u dalji razvoj ove tehnologije.
Milas: Banke u stranom vlasništvu imaju zabranu prema kriptu
Magda Milas, predsjednica i suosnivačica Alice in Blockchains – kripto, fintech i blockchain udruženja žena, s iskustvom rada u banci i najvećoj hrvatskoj kompaniji koja se bavi kriptovalutama, kaže da ranije nije bilo mnogo subjekata koji se bave kriptovalutama, kao ni regulative, pa samim tim ni interesovanja banaka za tu oblast.
Pojašnjava da su oni koji su se bavili kriptovalutama bili svrstani u djelatnost posredovanja u trgovini, a kada su banke ulazile dublje u to, gasile su račune tih subjekata.
“To je trajalo negdje do 2019. godine, dok se Elektrocoin nije aktivirao, a onda se počelo sve više pričati o kriptovalutama, ostvarujući veliki promet. Banke u Hrvatskoj su većinom u stranom vlasništvu i dok se na grupnom nivou ne usaglase o pravilima i kakav je stav prema kriptovalutama, regionalne podružnice imaju zabranu prema tome. Strane banke su i dalje zatvorene za otvaranje računa kripto firmama”, ističe Milas.
Međutim, to se polako počinje mijenjati jer je Hrvatska članica EU, usvojen je MiCA, i počelo se pozitivnije gledati na određene kripto projekte. Kada je riječ o otvaranju računa kripto firmama, ona pojašnjava da se u Hrvatskoj to uglavnom radi u domaćim bankama, kao što je, na primjer, Hrvatska poštanska banka i nekoliko drugih manjih.
Veselinović: Banke će morati da popuste pritiscima
David Veselinović, osnivač druge kriptomjenjačnice u Srbiji, kaže da je isto stanje i u toj zemlji, da promjene u bankama funkcionišu sporo i teško. “Prvi korak je da prodajni tim izvrši pritisak na usklađenost kako bi počeli da se bave time i da gledaju kako da uvedu nove proizvode i otvore se novom tržištu kao što su kriptovalute”, ističe Veselinović na osnovu iskustva koje je imao s bankama u Austriji.
Pritisak na banke tako raste, a što se više koriste kriptovalute, to će potencijalno i banke moći više da zarade. “Isto je i u Srbiji što se tiče stranih banaka, uvijek im je izgovor da njihova matična banka to ne dozvoljava, a onda su lokalne banke, koje imaju više slobode, otvorenije”, naglašava Veselinović.
Milas se slaže s njim da sve ide sporo. “To je potpuno razumljivo. Tek se počelo masovnije pričati o tome. Banke imaju tri rizika na koja moraju paziti i kojima se vode, pravni (zakonodavni), finansijski i reputacioni. Dok je kripto u jednom od ta tri rizika, prodajni tim može vršiti pritisak, ali uprava je ta koja mora odobriti i potpisati, a ima mandat koji ne želi ugroziti. Dok je kripto u crvenom, to će biti tako”, poručuje Milas.
Veselinović smatra da će to morati da se promijeni, kao i da će, za sada, morati da postoji simbioza između tradicionalnih platnih kartica i kripta.
Milas tu simbiozu objašnjava činjenicom da kriptoplaćanje nije masovno rasprostranjeno. “Postoji plaćanje na blockchainu, gdje se koristi novčanik i sve je u realnom vremenu, a postoje i Visa i MasterCard kartice, gdje povlačiš balans sa Binancea, to je masovno prihvaćeno. Ako idemo u masovno prihvaćanje kriptovaluta, to može jedino na kartičarskim osnovama u pozadini”, kaže Milas.
Kripto konferencija u Mostaru (Crypto Adria)
Što se tiče Bosne i Hercegovine (BiH), banke koje su većinom u stranom vlasništvu takođe imaju otpor prema kriptu. Spor između UniCredit banke i Bitminera bio je jedan od najvećih kriptovalutnih sporova u Evropi, a postupak pred sudovima trajao je preko dvije godine. Zbog zatvaranja računa i onemogućavanja razvoja kripto-projekta prvostepeno je presuđeno da banka kompaniji Bitminer Factory isplati čak 256,3 miliona, ali je u drugostepenom sporu banka oslobođena odgovornosti, a Bitminer je najavio daljnju pravnu borbu.
Ana Nives Radović, naučnica koja je pisala rad o temi blockchaina, i radila u banci, slaže se da postoji rivalstvo između kripta i bankarstva i da je sporo reagovanje banaka u ovoj oblasti.
Matanović: Regulativa stroga
Jedan od pionira u svijetu kriptovaluta, Aleksandar Matanović, osnivač prve kriptomjenjačnice u Srbiji, kaže da se Bitcoin decenijama “krčkao”, a ideja o internet novcu je stara koliko i internet.
“Devedesetih su mnoge banke bile zainteresovanije, regulatori su bili fleksibilniji, a danas je regulativa mnogo strožija. Više od milijardu ljudi nema pristup finansijskom sistemu, njima treba alat da izvrše finansijsku interakciju. Kriptovalute ostaju taj alat”, istakao je Matanović.
Na konferenciji je bilo riječi i o primjeni blockchain tehnologije u različitim oblastima, izbornom procesu, obrazovnom sistemu, digitalnim identitetima…
Podsjećamo, prva kripto konferencija održana je prošle godine u Banjaluci, gdje je zaključeno da zemlje regiona Adria imaju priliku da budu lideri u kripto industriji.
Bloombeg Adria BH
