Danas, 4. novembra, otvorena je sedma regionalna konferencija BIZIT „Nova digitalna realnost“, koja se po prvi put održava u hibridnom formatu – u Klubu poslanika za određeni broj učesnika, kao i online za sve koji su zainteresovani.
Kako se konferencija održava u nikad „zanimljivijim“ okolnostima, logično je da je najveći dio iste posvećen prilagođavanju modernih tehnologija i novih poslovnih rješenja na aktuelne potrebe i trendove u sferama biznisa, učenja i svega ostalog što sve češće radimo – na daljinu.
Pozdravne govore su održali Milan Dobrijević, načelnik odjeljenja za razvoj digitalne agende u Minastarstvu trgovine, turizma i telekomunikacija koji je istakao da je kriza pokazala koliko je važno obezbediti dobru povezanost svima, kao i Borko Crnogorac, direktor Sektora za razvoj usluga za poslovne korisnike Telekom Srbija.
Direktorka PC Press-a Vesna Čarknajev je u pozdravnom govoru istakla:
„Htjela bih još da kažem i to zbog čega smo se odlučili da uprkos svemu, ipak organizujemo ovu konferenciju u uslovima kakvi jesu. Svjedoci smo posrtanja naše privrede i ekonomije. Osim zdravstvene, Covid je inicirao i ekonomsku krizu čije posljedice ćemo svi zajedno mjeriti milionima izgubljene dobiti i hiljadama izgubljenih radnih mjesta. Pretpostavlja se da će privreda zabilježiti pad prihoda od čak 40% u velikim sistemima do 70% u segmentu malih i srednih preduzeća. Ni u IT industriji nije bolja situacija. Čak 60% IT kompanija je takođe zabilježilo pad prihoda u ovoj godinu u odnosu na isti period prošle godine.“
Nakon njih je predavanje održao prof. dr Dejan Šoškić, redovni profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu. Sam naziv teme „COVID-19 i makroekonomija“ privukao je pažnju svih prisutnih, kao i publike koja je pratila predavanje preko interneta
„COVID-19 pandemija je šok kakav svjetska ekonomija ne pamti. Uticala je na sve aspekte makroekonomije – na potražnju, prodaju, na interne i eksterne uslove poslovanja. Nema privredne grane koja nije doživjela udarac,“ istakao je Dejan Šoškić. „Kompleksne, razvijene ekonomije koje su međusobno prožimaju i baziraju na servisima će pretrpeti veće udarce zbog pandemije.
Među ostalim mjerama koje se preporučuju za izlazak iz krize, po njegovim riječima, ističu se: „Neophodno je zaštititi ranjive kategorije stanovništva i odgovorno, pažljivo rukovoditi socijalnim davanjima. Mora se investirati u zdravstvo i edukaciju, kao i istraživanje i razvoj, te u infrastrukturne projekte koji su veoma isplativi. Takođe je veoma preporučljivo uvećati fiskalne prihode putem progresivnog oporezivanja kojim bi se više zahvatilo od bogatih i sa tržišta kapitala. Takođe je neophodno davati podsticaj multilateralnim, međunarodnim projektima koji imaju za cilj poboljšanje zdravstvene zaštite i ekonomski rast.“
