Poslanici su juče započeli raspravu o setu zakona na osnovu kojih bi trebalo da se omogući povećanje minimalne zarade i obezbijede novi budžetski prihodi zbog smanjenja doprinosa za PIO.
U objedinjenoj raspravi u vezi sa izmjenama zakona o porezu na dobit pravnih lica i o otpisu kamata na poreski dug, Darko Dragović (PES) je ocijenio da će ovi zakoni uticati i na konkurentnost i likvidnost privrede, ali i na punjenje budžeta.
Nikola Rakočević (DPS) smatra da program „Evropa sad 2“ (ES2) neće doprinijeti povećanju standarda građana, jer se budžet puni, ali ne investicijama i realnom ekonomijom, već povećanjem poreza i akciza.
-U finalu ES2 će i u kratkom i u dugom roku obezvrijediti i sniziti životni standard. Siguran sam da nemate ideju da učinite ljude siromašnijim, ali put do pakla je popločan dobrim namjerama, upozoravamo da ovo nije dobro rješenje – kazao je Rakočević.
Otpisivanje kamata
Kazao je da mogu podržati otpisivanje kamata ako se izmiri glavnica duga, jer se time olakšava privredi, pitajući zbog čega se takav princip nije koristio i za ostale zakone, već su opteretili privredu i građane. Rakočević je podsjetio da je i Centralna banka problematizovala djelove programa ES2 dodajući da to nijesu samo navodi opozicije. Tražio je od ministra finansija Novice Vukovića procjenu koliko bi mogli da naplate poreskog duga.
Dražen Petrić (PES) je kazao da se raspravlja o „onom nepostojećem programu ES2“ dodajući da je sada problem što se obećanja ispunjavaju.
-Mi smo ranije slušali da će se ES2 finansirati iz zaduženja, povećanja opšte stope PDV-a i prodaje EPCG. Vidimo da se to nije desilo – kazao je Petrić.
Očekuju, kako je naveo, da zakonom o otpisu kamate naplate dio poreskih potraživanja koja su na kraju prošle godine iznosila preko 591 milion eura.
Dritan Abazović (Ura) je kazao da se ovakvim zakonom stimuliše neplaćanje poreza.
-Šaljete poruku građanima – nemojte da plaćate porez, jer ćemo se pojaviti za pet-šest godina sa zakonom i odbićemo vam kamatu i to je to. Mislim da to nije stimulativno – ocijenio je Abazović dodajući da ga oni nijesu ni smislili, već je to zakon koji je od ranije bio spreman.
Mirsad Nurković (BS) je ocijenio da ova oba zakona imaju zajednički cilj da poboljšaju poslovno okruženje i smanje poreski dug. Dodao je da su oni dio šireg pristupa Vlade da riješi strukturne probleme i ukupnu fiskalnu politiku. Nurković je naveo da će otpis kamate biti olakšica za privredu i prilika za reinvestiranje u razvoj i očuvanje radnih mjesta.
-Imamo poreske obaveze koje imamo. Ja vjerujem da ovo neće biti praksa u sistemu poreske politike, već je iznuđeno rješenje da se pokuša naplatiti ono što se može, a ne da bude buduća praksa – kazao je Nurković dodajući da nije siguran da će se u cjelosti naplatiti poreski dug.
Podsticaj investicija u poljoprivredu kroz izmjene Zakona o dobiti pravnih lica Nurković je ocijenio dobro smišljenom mjerom, najavljujući podršku njegove partije ovim zakonima.
Poreski dužnici
Aleksandru Despotović (DPS) je interesovalo da li se napravila analiza koji će biti efekti po razvoj poljoprivrede zbog mogućnosti oslobađanja od poreza u slučaju ulaganja u tu oblast te na koje će se sve djelatnosti ta mogućnost odnositi. Problematizovala je i akcizu na mirna vina, ukazujući da navodi ministra finansija Novice Vukovića da su vina loša po zdravlje, negiraju sve stručne stavove.
Bogdan Božović (SNP) najavio je podršku zakonima, dodajući da će se omogućiti brža naplata poreskih dugova i motivisati privrednike da ih izmire. Da je to dobar plan, kako je naveo, ukazuju i reakcije privrednika.
Tonći Janović (PES) se pitao kako je moguće da je Poreska uprava pustila te firme da naprave tolike dugove i da nastave nesmetano da rade.
-Kako je moguće da im niko nije blokirao račune, nego su mogli da nastave da rade i paralelno otvaraju nove firme – pitao je Janović prenosi Pobjeda.
Zdenka Popović (Demokrate) je kazala da podaci iz avgusta govore da je poreski dug oko 626 miliona eura, među kojima dominiraju firme koje su bile „tranzicioni dobitnici devedesetih godina, prijatelji i poslovni partneri DPS-a“.
-Samo Vektra Boka duguje 25,5 miliona eura, Cijevna komerc 25 miliona i ćerka kompanija 17 miliona eura, Premijer koja je takođe ćerka kompanija Cijevne, takođe duguje 17 miliona. Mi smo skrenuli priču sa ovih milionskih iznosa na to koliko košta litar ulja ili kilogram šećera – kazala je Popović.
