Potraživanja koja CGES ima od EPCG, ugrožavaju likvidnost kompanije i to u toku najvećeg investicionog ciklusa, što stvara dodatne probleme. Sudski sporovi su u toku, a očekivanja u CGES-u su da će doći do naplate potraživanja i izlaska iz situacije koju naša kompanija nije nijednim svojim postupkom izazvala, kaže Bulatović.
Izvršni direktor Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) Ivan Bulatović, najavio je da će tokom ove godine u mrežu prenosa električne energije biti uloženo 40 miliona eura.
“Planirano je da se ove godine CGES u sistem uloži nešto više od 40 miliona eura, od čega za projekte koji se odnose na interkonekciju s Italijom skoro 26 miliona eura kreditnih sredstva, obezbijeđenih po povoljnim uslovima od međunarodnih banaka”, rekao je Bulatović u intervjuu za Portal Analitika.
On je najavio skoro formiranje berze električne energije u Crnoj Gori.
“Uveliko se radi na formiranju berze struje. Tri energetska subjekta CGES, EPCG i COTEE, prepoznati su kao osnivači nove kompanije, uz otvorenost prema svim subjektima. U toku je priprema osnivačkog ugovora i statuta same kompanije, kako bi se što prije stvorili uslovi za njeno pokretanje u punom kapacitetu”, naveo je Bulatović.
ANALITIKA: Italijanska Terna je završila polaganje podmorskog kabla. Kada će kabl biti u funkciji, odnosno, kada će poteći prvi kilovati? Dokle se stiglo sa projektom sa crnogorske strane, koji se tiče izgradnje dalekovoda?
BULATOVIĆ: Projekat podmorske interkonekcije sa Italijom je jako kompleksan projekat koji podrazumijeva obaveze više strana. Sa italijanskim partnerima razmjenjujemo informacije i pratimo realizaciju projekta, i saglasno tome, očekuje se da će podmorski kabl i infrastruktura koju grade strateški partneri Terna i CGES, biti završeni u drugoj polovini 2018. godine.
Činjenica da dio projekta koji realizuje CGES podrazumijeva izgradnju trafostanice i dalekovoda, koji se prostire teritorijom cijele Crne Gore, u dužini trase od preko 180 km, sa preko 650 dalekovodnih stubova i preko 130 km pristupnih puteva, ukazuje da je ovo zahtjevan projekat koji se, uprkos brojnim izazovima, odvija zadovoljavajućom dinamikom.
Izvođači na terenu se srijeću sa uobičajenim problemima za ovakvu vrstu projekta, a vezano je za nepristupačan i zahtjevan teren u jednom dijelu, kao i činjenicu da se na pojedinim lokacijama radovi gotovo ne mogu izvoditi po nekoliko mjeseci, zbog nepovoljnih vremenskih prilika.
Dodatno, pitanje obezbjeđivanja nepokretnosti potrebnih za realizaciju projekta, stvara nezadovoljstvo kod dijela vlasnika, pri čemu CGES pokušava naći kompromis u skladu sa zakonskim rješenjima i pravilnicima koji regulišu ovu problematiku.
ANALITIKA: Koji su benefiti ovoga projekta?
BULATOVIĆ: Pored do sada prezentiranog značaja projekta široj javnosti, veoma je važno imati u vidu da se potpisivanjem atinskog memoranduma i drugih akata, Crna Gora opredijelila da aktivno učestvuje u stvaranju uslova za funkcionisanje slobodnog tržišta električne energije.
U takvim uslovima jedinstvenog evropskog energetskog tržista, povezivanje sa susjedima se nameće kao neminovnost. Benefiti od realizacije projekta su i direktna veza sa tržištem električne energije u EU, povećanje sigurnosti snabdijevanja električnom energijom Crne Gore i regiona u ekstremno sušnim periodima, kroz otvaranje još jedne granice za prekogranični promet električne energije.
ANALITIKA: I Crna Gora se pozicionira kao energetsko tržište regiona…
BULATOVIĆ: Tako je. Crna Gora će se pozicionirati kao važno elektroenergetsko čvorište u regionu, stvarajući uslove za potpunu otvorenost tržišta električne energije, što bi trebalo da rezultira većom konkurencijom.
Kao potencijalna šansa javlja se i povećanje interesovanja za drugim tačkama veze našeg sistema sa susjedima, čime se povećava vrijednost ovih međudržavnih dalekovoda, odnosno uvećavaju prihodi od njihove eksploatacije u svrhe tranzita električne energije.
ANALITIKA: Da li potrošači mogu očekivati niže tarife za prenos električne energije?
BULATOVIĆ: Svakako. Na ovaj način, u konačnom, smanjuju se i tarife za prenos električne energije koju plaćaju domaći potrošači.
Istakao bih i da će naša interna mreža jačati, čime se obezbjeđuje pouzdanije snabdijevanje električnom energijom turističkih centara, a doprinosi se i povećanju interesovanja za izgradnju novih izvora.
ANALITIKA: Kada će u Crnoj Gori biti formirano preduzeće berze električne energije? Šta ste preduzeli po tom pitanju?
BULATOVIĆ: Uveliko se radi na formiranju berze električne energije u Crnoj Gori. Tri energetska subjekta CGES, EPCG i COTEE, prepoznati su kao osnivači nove kompanije, uz otvorenost prema svim subjektima. Slijedeći dobru evropsku praksu, kao i primjere iz okruženja, Ministarstvo ekonomije uz podršku pomenutih kompanija je pokrenulo niz aktivnosi na ovom polju. U toku je priprema osnivačkog ugovora i statuta same kompanije, kako bi se što prije stvorili uslovi za njeno pokretanje u punom kapacitetu.
ANALITIKA: Kakva je finansijska situacija u CGES-u budući na neriješene dužničko-povjerilačke odnose sa EPCG, vrijedne 15 miliona eura? Dokle se stiglo sa sudskim procesom budući na glasine da taj dug ugrožava finansijsku situaciju u CGES-u?
BULATOVIĆ: Potraživanja koja CGES ima od EPCG, ugrožavaju likvidnost kompanije i to u toku najvećeg investicionog ciklusa, što stvara dodatne probleme. Sudski sporovi su u toku, a očekivanja u CGES-u su da će doći do naplate potraživanja i izlaska iz situacije koju naša kompanija nije nijednim svojim postupkom izazvala.
Stabilno funkcionisanje elektro-energetskog sistema zahtijeva postupanje svih subjekata saglasno zakonskoj regulativi i pravilima koje definiše Regulatorna agencija za energetiku i, po našem dubokom uvjerenju, zahtijeva građenje partnerskih odnosa između energetskih kompanija i rješavanje problema u najvećoj mogućoj mjeri van sudskih instanci.
ANALITIKA: Koliko ste ove godine planirali investicija?
BULATOVIĆ: I ove godine, uprkos slaboj likvidnosti, CGES je nastavio sa snažnim investicionim ciklusom. Planirano je da se ove godine u sistem uloži nešto više od 40 miliona eura, od čega za projekte koji se odnose na interkonekciju s Italijom skoro 26 miliona eura kreditnih sredstva, obezbijeđenih po povoljnim uslovima od međunarodnih banaka.
Prošle godine je potpisan finansijski ugovor kojim su CGES-u obezbijeđena bespovratna sredstva od strane evropskih fondova u iznosu od 25 miliona eura, koja će u ovoj i narednim godinama biti uložena u naš sistem, bez tereta za crnogoske potrošače, relaksirajući na taj način tarifu za prenos.
ANALITIKA: Kako ste se izborili sa nevremenom koje je Crnu Goru zadesilo početkom godine?
BULATOVIĆ: Nevrijeme koje je zadesilo Crnu Goru, tokom januara, je jedno od onih koje nas opominje da smo nemoćni pred snagom prirode. Ipak, konstantnim ulaganjem u sistem i održavanjem pogonske spremnosti objekata, uspjeli smo da obezbijedimo sigurno i pouzdano napajanje svih potrošača prenosne mreže.
Sa druge strane, jedanaest stubova primorskog 110 kV dalekovoda od Budve do Bara je bilo na zemljiod siline vjetra, kombinovanog sa dodatim teretom ledom i snijegom na provodnicima. Ipak, uspjeli smo da saniramo posljedice havarije u relativno kratkom periodu i da mrežu vratimo u redovno pogonsko stanje.
ANALITIKA: Koliko je teško u odnosu na okolnosti ubrzano razvijati prenosni sistem, a da se omogući pristup svim korisnicima koji se priključuju?(obnovljivi izvori, auto- put, turistički objekti)?
BULATOVIĆ: U skladu sa odredbama Zakona o energetici, CGES je dužan da razvija i unapređuje prenosni sistem, kako bi omogućio nediskriminatoran pristup svim korisnicima koji se priključuju na prenosni sistem.
CGES ulaže značajne napore u rekonstrukciju postojećih objekata, gradi nove, kako bi u cjelosti držao korak sa pravcima razvoja države Crne Gore. Tu se prevashodno misli na razvoj energetike u dijelu izgradnje novih trafostanica i dalekovoda, za potrebe razvoja turističke privrede i to u skladu sa najvišim standardima.
Istina, za nas je veliki izazov realizovati komplikovane i zahtjevne projekte u relativno kratkim rokovima, iz razloga što pored timova CGES-a, koje pokušavamo da ojačamo, očekujemo snažnu podrsku državnih admistrativnih kapaciteta u dijelu prostornog planiranja, javnih nabavki, imovinsko – pravnih pitanja, regulatornog okvira i slično.
Međutim, CGES za sada, a vjerujem i u buduće, izlazi na kraj sa svim izazovima, te u svom dijelu nadležnosti i u okviru svojih mogućnosti daje maksimum kako bi se ostvarili ciljevi postavljeni Strategijom razvoja energetike Crne Gore i Akcionim planom razvoja.
Izvor: Portal Analitika
