Osiguravajuće kuće će vjerovatno isplatiti desetine miliona eura za štete koje su nastale uslijed nevremena u Hrvatskoj. To su prve procjene osiguravača u Hrvatskoj, ali treba napomenuti da tek slijedi obrada.

Neki ne isključuju mogućnost da bi vrijednost isplaćenih naknada za štete mogla dosegnuti i brojku veću od sto miliona eura. Na primjer, takvu mogućnost spominje Marijan Kralj, direktor upravljanja portfolijom proizvoda za Hrvatsku i Sloveniju Groupama osiguranja koji kaže da su štete na izgrađenim objektima brojne, ali i na objektima u izgradnji, vodovodnoj i kanalizacijskoj mreži, opremi, mašinama, automobilima…

“Rano je za tačne procjene, ali po slikama i snimcima nevremena, možemo procijeniti da će se vrijednost isplaćenih šteta kretati u desetinama miliona eura, a premašiće i stotinu”, kaže Kralj.

Zapravo je za sada vrlo nezahvalno bilo što procjenjivati, napominju naši sagovornici, ali da su brojke koje spominje Kralj itekako moguće sugerišu iz Grawe Hrvatska.

“Prema do sada primljenim zahtjevima, procijenili bismo kako se potencijalno radi o štetnom događaju koji će biti u rangu zagrebačkog potresa”, kažu Vesna Škugor, rukovoditeljka Odsjeka za neživotna osiguranja i Eduard Skenderović, rukovodilac Grupe za obradu i likvidaciju šteta.

Da je riječ o milionskim isplatama za štete vjeruju i u Croatia osiguranju, dok u Merkur osiguranju i Wiener osiguranju za sada nisu željeli da izlaze s procjenama. Ipak, u Merkur osiguranju podsjećaju da u Hrvatskoj mali broj građana ima osiguranje imovine (iako veliki broj njih ima u svom vlasništvu neki oblik nekretnine) pa se ‘vjerovatno neće raditi o prevelikim iznosima‘. Iznose podatak da u našoj zemlji tek oko 16 odsto vlasnika osiguralo svoje nekretnine.

Prednjače štete na objektima

Dakle, procjene isplate šteta variraju, ali zasigurno ipak neće biti male. Kada je riječ o strukturi šteta, privremeni podaci pokazuju, kako ističu u Wiener osiguranju, da oko 90 odsto prijavljenih šteta za sada otpada na štete na imovini.

“Ali to nužno ne znači da je ovo realan odnos nastale štete. Zabilježili smo i veliki broj poziva klijenata koji su željeli da prijave štetu na vozilu, ali nemaju ugovorenu kasko polisu osiguranja te samim time ne postoji osnova za isplatu štete”, kažu u Wiener osiguranju.

Brojke u Croatia osiguranju pokazuju da se u strukturu prijavljenih šteta u prvom danu 70 odsto odnosi na imovinu građana, što za sada znači da je manje prijavljenih šteta na automobilima. Približne procjene ima i Kralj iz Groupama osiguranja koji kaže da je do 20 odsto šteta na automobilima i opremi, a ostalo na objektima i infrastrukturi. Kada bismo štete geografski strukturirali, kako ističe Škugor iz Grawe osiguranja, okvirno se na “zagrebačkom i slavonskom području uglavnom radi o štetama uzrokovanim olujom, dok je na karlovačkom području štete najviše uzrokovala grad”. Svejedno, dodaju u Wiener osiguranju, ne postoji mogućnost da građani osiguraju imovinu samo od jedne nepogode, već se ugovara zajedno s ostalim osnovnim opasnostima.

Kralj se nadovezuje riječima da “osiguravači nude osiguranja od svih rizika vezanih uz elementarne nepogode”. Najučestalije nepogode su požar, udar groma, oluja, poplava i bujica, potres, “pa čak i gubitci povezani s prekidom poslovanja uslijed nabrojanih rizika”. Uz to, naglašava, osiguravaju se i osobe uslijed posljedica nesrećnog slučaja, ali i odgovornost pravnih i fizičkih osoba za štete nastale trećim osobama. U Croatia osiguranju dodaju da osim već spomenutog osiguranja privatne imovine postoji i mogućnost ugovaranja osiguranja za male i srednje preduzetnike.

Inflacija uticajnija od nevremena

U Zagrebu je jučee bilo novo nevrijeme, doduše, slabije nego ono od prije tri dana. Možemo li očekivati poskupljenje premija za pakete koji nas osiguravaju od elementarnih nepogoda? Osiguravači kažu da za sada ipak ne, jer je uobičajeno i ne nanosi štetu koju smo doživjeli prije tri dana kada je nevrijeme ipak bilo ekstremno.

“Visina premija se skoro sigurno u ovom trenutku neće mijenjati, jer su nevremena poput ovoga u Zagrebu i dalje izuzetak, a ne pravilo. Međutim, ukoliko bi ovakve vremenske nepogode postale učestala praksa, moguće su buduće korekcije iznosa premija”. poručuju iz Merkur osiguranja.

U Croatia osiguranju takođe imaju veliko iskustvo u kretanjima cijena premija i ni oni ne govore o mogućem poskupljenju premije kada je riječ o elementarnim nepogodama. Razlog je taj što poskupljenja premije osiguranja rijetko dolaze kao posljedica jednog događaja. Bude li premija poskupila, na nju će, barem za sada, uticati prije svega sile koje stvaraju svjetska društva, a ne prirodne sile.

“Poskupljenja se najviše događaju radi inflacije, što bi u imovini najčešće bilo povećanje građevinske vrijednosti objekta po metru kvadratnom, a što je kasnije osnovica za obračun premije. A to povećanje građevinske vrijednosti najčešće dolazi uslijed inflacije građevnog materijala te povećanja cijene rada”, objašnjavaju u Croatia osiguranju.

Skenderović iz Grawe Hrvatska vjeruje, prema dosadašnjem iskustvu, da će nakon snažnih prirodnih nepogoda rasti svijest građana o potrebi osiguranja vlastite imovine.

Lider