Osam izvorišta za flaširanje i još dva za korišćenje vode za tehnološke potrebe crnogorskih kompanija biće dato na koncesiju tokom ove godine, odlučila je Vlada na posljednjem zasijedanju.
Rok na koji se daje koncesija na javnom vodnom dobru zavisiće od vremena potrebnog za povrat investicija i ostvarivanje dobiti i ne može biti duži od 30 godina. U ovogodišnjem planu je pet izvorišta za koje su raskinuti koncesioni ugovori, te pokrenuti postupci za izbor novih koncesionara, dok su za preostala tri zainteresovana pokrenula inicijative.
Na listi dijela voda za potrebe flaširanja, odnosno pakovanja ili dopremanja vode u komercijalne svrhe, za ovu godinu su dva izvorišta u Šavniku, tri u Nikšiću i po jedan u Mojkovcu i Rožajama, kao i tri bunara kod Cetinja.
Dva izvora Zmajevca kod sela Donja Bukovica, karstno izvorište Šanik rijeke Zaslapnice u selu Nudo, zatim Bukovik u Gornjem Morakovu, u nikšićkoj Župi, te vrelo Ravnjak kod Mojkovca, već su bile date na koncesiono korištenje, ali su ugovori raskinuti.
Slično je sa izvorištem Lučičko vrelo u Grahovu kod Rožaja, gdje je u toku proces raskida ugovora sa koncesionarom “Aqua Plus Pro Vita iz tog grada. Ova firma je već uložila određena sredstva, te izgradila postrojenje za flaširanje vode sa sistemom cjevovoda i prateće infrastrukture u dužini od 6.219 metara.
Zbog interesovanja potencijalnih koncesionara, u nikšićkoj opštini biće ponuđena izvorišta Zaslapnica u blizini sela Zaslap, uz granicu sa Bosnom i Hercegovinom, te Sirovac kod Boana, koje je na porodičnom imanju podnosioca inicijative Vukašina Stanića.
Neimenovani investitor zatražio je od Uprave za vode bušenje tri bunara sa protokom od po deset litara u sekundi, te koncesiju na 30 godina. Njegova namjera je da sa inostranim partnerom napravi tri fabrike vode u selu Peleši, koristeći dio podzemnih voda iz karučkog sliva.
“Planirana je proizvodnja ambalaže, čepova, PVC folije, paleta, sopstveni transport, benzinska pumpa, što bi zaposlilo više od 100 ljudi”, ističe se u Vladinom dokumentu.
Posebni izvori biće dati kompanijama koje vode koriste za tehnološke potrebe u količini većoj od 86 kubnih metara po danu. U pitanju je Kapital plaza u Podgorici, te Rudnik uglja u Pljevljima kome će pripasti dio akumulacije rijeke Ćehotine od brane Durutovići, a za izmještanje takozvanog DTO sistema.
CdM
