Prema podacima grčke centralne banke, privatni ulozi u grčkim poslovnim bankama u novembru prošle godine iznosili su 164 milijarde eura, aopštio je njemački ekonomski list “Handelsblatt”.
Prema neslužbenim podacima iz bankarskih krugova danas je od toga ostalo još 143 milijardi eura – 21 milijardu manje. Od izbijanja krize krajem 2009. do danas grčke banke nikada nisu čuvale manje novca privatnih štediša.
A odliv novca se nastavlja. Zbog neizvjesnosti oko ostanka Grčke u eurozoni građani sve češće podižu svoje ušteđevine. Samo u zadnja dva dana podignuto je više od milijardu eura, objavljeno je u petak. U oči upada da je do toga došlo uoči produženog vikenda. Naime, idućeg ponedjeljka je u Grčkoj praznik.
Upućeni vjeruju da su se štediše očito prisjetile Kipra gdje je 2013. godine u sličnoj situaciji upravo tokom produženog vikenda uveden nadzor platnog prometa. Njima se ograničava međunarodni promet kapitala. One mogu biti uvedene u obliku poreza na kretanje novca, a moguća su i ograničenja za dizanje s bankovnog računa, kao i uvođenje obveze dobivanja posebnog dopuštenja ili javljanja kada je riječ o prebacivanju kapitala u inostranstvo.
“Takvim kontrolama u Grčkoj bi se doduše mogao spriječiti prijenos novca u inostranstvo”, kaže Martin Faust, finansijski stručnjak s Frankfurtske škole finansija i menadžmenta za DW. No on upozorava da pri tome problem predstavlja razlikovanje između normalnih plaćanja naručenih roba i usluga od tzv. “bijega novca”.
Recimo, ako grčki uvoznik dobije naručenu robu iz Njemačke, on u Njemačku mora prebaciti novac za tu robu. “Kontrole platnog prometa bilo bi teško sprovesti budući da se stvarno mora razlikovati je li riječ o “bijegu novca”, kada neko stvarno želi da prebaci svoju ušteđevinu u inostranstv, ili je jednostavno riječ o običnom plaćanju računa”, objašnjava Faust. Te kontrole bi značajno ograničile trgovinu i time predstavljale veliki problem za grčke preduzetnike.
Osim toga, kontrola platnog prometa u Grčkoj mogla bi probuditi strah u drugim zemljama. Tako bi se na prmjer i ulagači u Portugalu mogli pitati hoće li i u njihovoj zemlji biti uvedene takve kontrole. To bi i ondje dovelo do “bijega novca”. “Štediše i imućni građani u drugim državama pogođenima krizom još uvijek su relativno opušteni. No ako se u Grčkoj dogodi presedan, to bi sigurno ubrzalo i odliv kapitala u drugim zemljama”, upozorava Faust.
I ovaj finansijski stručnjak uspoređuje sadašnju situaciju u Grčkoj s onom u Kipru 2013. godine, kada je ta zemlja bila pred bankrotom. Kasnije je spašena finansijskom pomoći iz inostranstva. Prema mišljenju Martina Fausta, glavni problem je proces donošenja odluka u eurozoni: “Do donošenja odluke protekne tako mnogo vremena i toliko se raspravlja, da se kretanje kapitala i prebacivanje novca dogodi već prije uvođenja kontrola.”
Na Kipru su tako ruski bogataši na vrijeme sklonili svoj novac na sigurno. Nastradali su prosječni kiparski građani koji su još vjerovali u to da je njihova ušteđevina sigurna. A oni imućni, koji su u stvari i bili cilj nadzora platnog prometa, svoj su novac prebacili u inostranstvo. “Na kraju bi se i u Grčkoj dogodilo isto što u Kipru”, siguran je Faust i dodaje: “Kada se o tome raspravlja, tada je u stvari već kasno.”
A grčki ministar finansija Varoufakis sada se nada da će postizanje kompromisa s ostalim članicama eurozone o nastavku pružanja pomoći umiriti i grčke štediše te dovesti do rasta vrijednosti dionica grčkih banaka.
