Najava ponovnog otvaranja rudnika cinka i olova Brskovo probudila je stare rane Mojkovčanima koji su godinama živjeli tik pored jalovišta na kojem su odlagani teški metali. Pokrenuta je peticija da se odustane od gradnje jalovišta između dva nacionalna parka, kao i od otvaranja rudnika, pišu Dnevne novine.
Međutim, za predsjednicu Upravnog odbora Nacionalnih parkova Crne Gore Marinu Jočić nije ništa sporno da se ponovo u Mojkovcu otvori jalovište, ukoliko investitor može da garantuje da neće ugrožavati životnu sredinu.
“Najveća mudrost i u životu i u upravljanju je naći pravu mjeru. Činjenica je da su građanima Mojkovca potrebna nova radna mjesta i novi proizvodni pogoni. Da li je to baš rudnik cinka nisam sigurna s obzirom na lokaciju na kojoj se nalazi, ali mislim da takvi problemi postoje svugdje u svijetu i da postoje tehnološki načini da se riješi taj problem”, kaže za Dnevne novine Jočić.
Dodaje da treba upotrijebiti nauku i stručnjake kako bi vidjeli da li je to održiv projekat ili ne.
“Ako procijene međunarodni stručnjaci da je to moguće i da se može ta zona zaštititi od devastacije, onda je to u redu. Imali smo Kombinat aluminijuma u Podgorici koji je bio trovačnica i okoline i Skadarskog jezera i imali smo Kombinat aluminijuma u Mostaru koji je park prirode. Sve zavisi od načina upravljanja. Ako neko može da garantuje da to neće ugrožavati sredinu mislim da je u redu da se koriste resursi koje imamo. Bez garancije ne bi trebalo ulaziti u taj projekat”, objasnila je Jočić.
Mišljenje Jočić ne dijeli bivši direktor Javnog preduzeća za Nacionalne parkove Crne Gore Elvir Klica. On za Dnevne novine ističe da je van pameti dozvoliti bilo kome da izgradi jalovište između dva nacionalna parka.
“Mi smo mukotrpno radili na projektu kandidovanja nacionalnog parka Biogradska gora za UNESCO listu. Bila je i komisija nedavno i ja se nadam da će nacionalni park Biogradska gora biti brzo na UNESCO listi. To je najveći razlog zbog čega ne treba baš ni razmišljati, a kamoli raditi u tom pravcu koje može da naruši univerzalne vrijednosti šume, ali i život građana Mojkovca. Vlada i njeni članovi su se predstavljali kao zaštitnici ekologije, a ovo je potpuno suprotno svemu o čemu su govorili”, saopštio je Klica.
Turistički radnik i aktivista zaštite prirodnih bogatstava sjevera Crne Gore Goran Stanišić potvrdio je ranije Dnevnim novinama da su Mojkovčani pokrenuli peticiju jer neće da dozvole da se jalovište napravi između dva nacionalna parka.
“Nećemo novo groblje u gradu i životima ćemo braniti Bjelasicu. Ako treba branićemo baš onako kao što su nedavno branili Sinjejavinu”, rekao je Stanišić.
Posebno je zanimljivo, dodaje Stanišić, kako je firma “Brskovo Mine”, dobila proširenje plana eksploatacije i to da uđu u zonu nacionalnog parka i rijeka koje se slivaju u Taru, koja je pod zaštitom UNESCO-a.
“E, to treba da bude predmet analize institucija”, saopštio je Stanišić.
Prema njegovim riječima, novo jalovište bi bilo tačno na mjestu gdje se Bjelojevićka rijeka uliva u Taru.
“U pitanju je teren gdje se gradi ski-centar Žarski, što znači da se odmah ostaje bez ski-centra”, objasnio je Stanišić.
On ističe da Mojkovčani uporno traže odgovor od nadležnih ko je dozvolio ponovno otvaranje rudnika, ali da ga ne dobijaju.
Vlada najavila, pa skinula Brskovo sa dnevnog reda
Zanimljivo, informacije oko rudnika Brskovo trebalo je da se nađu na posljednjoj sjednici Vlade.
U predlogu dnevnog redu, treća tačka je je bila: Informacija o realizaciji Ugovora o koncesiji za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju sulfidne polimetalične rude (Pb, Zn, Cu, FeS2 i ostalih pratećih sulfida metala) na istražno-eksploatacionom prostoru bivšeg rudnika Brskovo kod Mojkovca, broj 01-3660/1 od 10.12.2010. godine s Predlogom aneksa 6 Ugovora.
Ipak, Vlada je kasnije bez obrazloženja skinula ovu tačku sa dnevnog reda i ovog dokumenta nema među usvojenim na sjednici od 25. februara.
Izvor: CdM
