Tržište nekretnina Grčke u neviđenom je, gotovo nasilnom rastu cijena, piše atinski list “Katimerini”. Poslije skoro deset godina recesije i pada cijena, izgleda da vlasnici nekretnina pokušavaju da u roku od samo 12 mjeseci nadoknade finansijske gubitke koje su pretrpili tokom krize kada nisu mogli naći kupce.
Po podacima agencije za digitalnu analizu tržišta nekretnina “Spitogatos”, u centru Atine prosječna tražena cijena stanova je za samo godinu dana skočila 31 odsto, na 1.522 eura po kvadratnom metru.
U obližnjem Pireju prosječna cijena je porasla 18,2 odsto i iznosi 1.346 eura, a u južnim, priobalnim predgrađima Atine, poskupljenje je 13,3 odsto, i kvadratni metar prosječno košta 2.530 eura.
Prosječna tražena cijena u celoj Grčkoj sada iznosi 1.474 eura za kvadratni metar, što je 7,2 odsto više u odnosu na ljeto prethodne godine.
U centru Atine tražnju za stanovima podstakli su strani kupci, većinom vođeni investicijama, bez ograničenja budžeta, koji nekretnine uglavnom kupuju radi budućeg profita pri preprodaji, piše u članku, prenosi B92.
Posljednji podaci Banke Grčke, za prvu polovinu ove godine, pokazuju povećanje priliva stranog kapitala na tržište nekretnina za čak 94,6 odsto. Tako bi do kraja 2019. konačna suma mogla dostići 2,5 milijardi eura. To je, piše list, čak deset puta više nego početkom ove decenije, kada je rizik od ispadanja Grčke iz Eurozone bio na vrhuncu.
U 2018. godini za kupovinu i drugo ulaganje na tržište nekretnina Grčke je stiglo ukupno 1,3 milijarde eura, a 2017. svega 500 miliona.
To povećanje je rezultat programa “zlatne vize” za državljane zemalja van EU i “eksplozije” kratkoročnog zakupa “stan na dan”, koji investitorima donosi brz profit.
Do danas je u Grčkoj izdato više od 4.500 “zlatnih viza” – dozvola boravka stranim investitorima koji dolaze izvan EU, čija minimalna investicija mora da bude bar 250.000 eura.
Od njih je 75 odsto kupilo nekretnine u Atini i okolini. Sada vlada namjerava da to podstakne davanjem državljanstva Grčke onima koji minimalno ulože dva miliona eura.
Kao i s prodajom nekretnina, inflatornog pritiska ima i pri iznajmljivanju. Kirija je u cijeloj Grkčoj prosječno porasla na 6,88 eura za kvadratni metar, što je 9,4 odsto više nego u drugom kvartalu 2018. godine, a u centru Atine rast dostiže 10,2 odsto (prosječno 9,52 eura za kvadratni metar).
Ta cijena je “nedostižna za većinu Grka”, piše list i navodi da stručnjaci tvrde da će centar glavnog grada postepeno postati “turistički rezervat”, s nekretninama isključivo za ljude iz inostranstva.
Jedino područje koje je skuplje za iznajmljivanje od centra Atine je njeno južno, priobalno predgrađe, gdje je prosječna cijena po kvadratnom metru sada 10,5 eura, što je pet odsto više nego prošle godine.
I pri iznajmljivanju izgleda da vlasnici nekretnina pokušavaju da što prije vrate cijene na nivo od prije krize tokom koje su samo od 2011. do 2015. širom zemlje u prosjeku opale za 40 odsto.
Indeks cena nekretnina agencije “Spitogatos”, na osnovu kojeg je “Katimerini” napisao članak, sastavlja se iz mrežne baze podataka s više od tri miliona oglasa koji se digitalno analiziraju od 2011. godine.
