Zakonom o upravljanju privrednim društvima u državnom vlasništvu, koji je u pripremi, stvara se dobra osnova za ograničavanje političkog uticaja, a to je jedan od ciljeva koji Vlada želi postići propisivanjem jasnih kriterijuma za imenovanje članova odbora direktora i menadžmenta kroz transparentne konkurse – kazali su Pobjedi iz Ministarstva finansija (MF) upitani da li će se novim zakonskim rješenjem u potpunosti isključiti politički uticaj u državnim kompanijama. Tako bi, kako navode, državna preduzeća trebalo da vode najstručniji menadžeri.
– Očekujemo da ćemo upravo reformom koju smo otpočeli urediti cjelokupni sistem, sa ciljem jačanja kriterijuma korporativnog upravljanja, što će omogućiti preduzećima da unaprijede svoje poslovanje u narednom periodu, kroz veći stepen efikasnosti, transparentnosti i odgovornosti u svom radu – kazali su Pobjedi iz resora Novice Vukovića.
Rezultati poslovanja
Na pitanje Pobjede kako ocjenjuju dosadašnje rukovođenje državnim kompanijama, iz MF-a kažu da to jedino mogu cijeniti na osnovu ostvarenih rezultata koji pokazuju da je 68 odsto kompanija prošle godine poslovalo pozitivno. S druge strane, kako ukazuju, ne mogu biti u potpunosti zadovoljni pri činjenici da trećina i dalje negativno posluje.
– Od kada Direkcija za fiskalne rizike javnih preduzeća u okviru MF-a prati pokazatelje poslovanja, može se uočiti trend poboljšanja poslovanja nakon negativnih posljedica svjetske zdravstvene krize. Međutim, preduzeća se još uvijek suočavaju sa negativnim posljedicama ratnih sukoba na međunarodnom planu, koji su negativno uticali na rast troškova poslovanja – navode iz MF-a.
Ukazuju da je od 50 državnih firmi, 70 odsto u sektorima saobraćaja, energetike, turizma i životne sredine, strateškim granama naše privrede te da su značajni pokretač ekonomskog rasta i razvoja države.
– Ukupni poslovni prihodi državnih preduzeća na kraju 2023. godine iznosili su preko jednu milijardu eura, što čini oko 17 odsto BDP-a, dok je ukupni vlasnički kapital iznosio 3,6 milijardi eura ili oko 50 odsto BDP-a – kazali su iz MF dodajući da se procjenjuje da broj zaposlenih u državnim i opštinskim preduzećima čini devet odsto ukupnog broja zaposlenih u državi.
Ekonomska održivost
U izradu ovog zakona, između ostalih, uključiće se i predstavnici Asocijacije menadžera Crne Gore (AMM). Na pitanje Pobjede na koji način bi zakon trebalo da tretira državne kompanije, predsjednik AMM Budimir Raičković ocjenjuje da ih treba tretirati kao dio privrednog sistema i velike generatore naše ekonomske zbilje i razvoja.
– Trebalo bi razmišljati o tome da se podigne njihova profitabilnost, efikasnost i produktivnost, jer one ne samo što upošljavaju veliki broj ljudi i pružaju značajne servise za građane, već bi dio sredstva trebalo da bude usmjeren na reinvestiranje, ali i prema budžetu, kako bi se finansirali i drugi servisi za građane. Oblast upravljanja državnim preduzećima neophodno je urediti tako da budu ekonomski održiva – smatra Raičković.
Na pitanje Pobjede u vezi sa konkretnim prijedlozima koje su uputili MF-u kada je riječ o ovom zakonskom rješenju, Raičković navodi da su prilikom više susreta sa ministrom Vukovićem i njegovim saradnicima ukazali da bi zakon trebalo da se bazira na osnovnim principima i standardima korporativnog upravljanja.
– To podrazumijeva ugrađene principe transparentnosti, odgovornosti, integriteta, efikasnosti, zakonitosti, društveno odgovornog i etičkog poslovanja. AMM je stava da se mora jasno definisati odgovornost izvršnih direktora i članova upravnih odbora, te da se trebaju dati veća ovlašćenja izvršnim direktorima, a naravno i veća odgovornost, posebno po pitanju kadrovske politike kako bi se izbjegao politički pritisak na izvršne direktore u smislu zapošljavanja političkih kadrova – navodi Raičković dodajući da podržavaju to da MF ima široku mogućnost kontrole poslovanja ovih preduzeća.
Kada je riječ o organima upravljanja državnih kompanija, Raičković ukazuje na potrebu većeg angažovanja žena, stalne edukacije i licenciranja menadžerskog kadra, ali i nametanja obaveze tzv. ESG standarda izvještavanja.
– Kod uslova i kompetencija za izbor na rukovodeće mjesto kod kompanija u državnom vlasništvu, posebno kod izvršnih direktora, mora se pronaći mehanizam da na tim odgovornim funkcijama budu ljudi koji imaju reference, kompetencije i iskustvo da upravljaju. Smatramo da izvršni direktor mora imati najmanje pet godina iskustva na rukovodećoj poziciji i to u preduzećima koje se ne tretiraju kao mikro preduzeća, već sa mnogo većim brojem zaposlenim – smatra Raičković.
Profesionalizacija i depolitizacija
Na pitanje Pobjede kako ocjenjuje trenutno rukovođenje državnim kompanijama, Raičković navodi da se godinama osjeća naglašen uticaj političkih struktura na upravljanje i kadriranje, te da se to mora rješavati kroz zakon. Ocjenjuje da je jedini način da se od ,,gubitaša“ dođe do profitabilne kompanije profesionalizacija i depolitizacija.
– Moram da kažem da nije problem da li neko dolazi iz neke političke partije, nego da li ima kompetencije, reference i iskustvo da upravlja tako značajnim sistemima. Treba naglasiti da neki kadrovi, bez obzira što su došli iz političkih partija, doprinose boljim rezultatima, a kada se pažljivije sagleda, vidi se da su u pitanju kadrovi koji imaju reference za rad u tim kompanijama – navodi Raičković.
Upitan je li moguće zakonskim rješenjem u potpunosti isključiti politički uticaj, Raičković navodi da će se zalagati za odredbe koje će taj uticaj svesti na najmanju moguću mjeru.
– Ovdje se radi o procesu i duboko vjerujemo da treba donositi takva zakonska rješenja koja će u potpunosti isključiti politički uticaj. Međutim, postizanje ovog cilja zavisi od primjene zakona u praksi – zaključuje Raičković.
Osim AMM, članovi radne grupe biće predstavnici nevladinog sektora, kao i brojnih institucija, među kojima su Ekonomski i Pravni fakultet, Privredni i Apelacioni sud, Poreska uprava, Fond PIO, IRF, Zavod za zapošljavanje, agencije za sprečavanje korupcije i zaštitu konkurencije, DRI, te deset ministarstava. Iz MF-a, koji bi, kako su kazali, nacrt zakona trebalo da pripreme do kraja godine, ocjenjuju da imaju reprezentativni radni tim koji će svojim znanjem, iskustvom i kompetencijama doprinijeti pripremi kvalitetnog zakonskog rješenja. Osim domaće ekspertize, MF računa i na stručnu podršku eksperata Svjetske banke, čime će se osigurati usklađenost sa najboljim međunarodnim i evropskim praksama
Radulović: Crna Gora kaska za regionom
Da je Crna Gora jedina u regionu koja još zakonski nije uredila kriterijume za izbor rukovodećeg kadra u državnim kompanijama, Pobjedi je kazao predsjednik Udruženja pravnika i senator Državne revizorske institucije (DRI) prof. dr Branislav Radulović. Ocjenjuje da se erozija kvaliteta u upravljačkim strukturama i pad kvaliteta korporativnog upravljanja ne može sanirati ni dovođenjem stranog menadžmenta. Radulović navodi da se u državama regiona svi članovi odbora moraju stručno usavršavati uz organizovanje provjera znanja.
– Za razliku od država regiona, Crna Gora prilično zaostaje ne samo u razvoju korporativne kulture, već i u unapređenju privrednopravne materije, pa tako još uvijek nijesu usvojeni novi zakoni o privrednim društvima i o Centralnom registru privrednih i drugih subjekata. Ukoliko ovi zakoni ne budu usvojeni do polovine iduće godine, kako to zahtijeva EU, kao i zakon o upravljanju privrednim društvima u državnom vlasništvu, aktuelni crnogorski koncept meritokratije završiće u klasičnoj partitokratiji – ocjenjuje Radulović.
Javni registar državnih kompanija
Javni registar državnih kompanija nalazi se na sajtu MF-a na kojem su rezultati 50 državnih kompanija, a uskoro će se tu naći podaci i o opštinskim. Iz MF-a navode da je uz tehničku pomoć MMF-a razvijen alat za procjenu ekonomskog stanja pomoću kojeg je Direkcija za fiskalne rizike javnih preduzeća pripremila mnogobrojne ekonomsko finansijske analize poslovanja državnih preduzeća.
– Krajem oktobra, ova Direkcija je pripremila prvu izjavu o fiskalnim rizicima sektora državnih preduzeća, koja predstavlja rezultat usklađivanja sa standardima MMF-a, definisanim u okviru Kodeksa o fiskalnoj transparentnosti. Sastavni dio ovog dokumenta je agregatna ocjena poslovanja cjelokupnog sektora državnih preduzeća i MF će kontinuirano pratiti i godišnje objavljivati agregatni pregled poslovanja ovog sektora u skladu sa pokazateljima likvidnosti, profitabilnosti i solventnosti – navode iz MF-a.
