Prava manjinskih akcionara trebalo bi da budu jače zaštićena kroz izmjene Zakona o privrednim društvima, planirane za kraj trećeg kvartala, saopšteno je na “Velikoj konferenciji malih akcionara” koju su organizovali Montenegroberza, Crnogorska asocijacija malih akcionara.
Član Savjeta Udruženja manjinskih akcionara Tripko Krgović je najavio da će predložiti promjene koje bi jače štitile manjinske akcionare, za koje tvrde da su generalno u gubitku. On smatra da je država pogriješila kad je privatizovala Solanu, Ulcinjsku rivijeru i druga strateška preduzeća i da treba da ispravi grešku tako što će otkupiti njihove akcije.
“Konferencija je protekla u izuzetno pozitivnoj atmosferi, nismo se mnogo bavili prošlošću već kako unaprijediti stvari. Ne pamtim da su na nekom sličnom dogadjaju učesnici bili ovako aktivni i postavili toliki broj pitanja, što jasno govori koliko je bilo neophodno organizovati ga. Mnogo je bitno što su učestvovali i predstavnici Vlade, to je prvi korak ka vraćanju povjerenja u tržište kapitala.
Mislim da je nakon ovoga skupa svima jasno čime se mi kao investitori aktivisti u stvari bavimo, koliko je strukovno snažno naše udruženje i kolike su reperskusije na finansijski sistem. Prešli smo dug put od vremena tzv. berzanskog buma kada su se finansijski izvještaji za prošlu godinu pribavljali preko CRPSa i čekali 15 dana, a danas govorimo o tome da kompanije počnu da objavljuju očekivane rezultate.
Kao što smo našim radom izdejstvovali da pojedine kompanije počnu objavljivati kvartalne rezultete nekoliko godina prije nego li je to postala zakonska obaveza, tako će se uskoro desiti i sa objavom očekivanja”, izjavio je Krgović za portal Bankar.me.
Tržište
Gojko Maksimović, bivši direktor Montenegroberze, a sada rukovodilac sektora finansijskih tržišta u Hipotekarnoj banci, kazao je da se u posljednje vrijeme može reći da postoji tržište kapitala u Crnoj Gori.
– Tržište kapitala karakteriše to što se najveći dio prometa odnosi na akcije kompanija koje isplaćuju dividendu, ali se ti prometi smanjuju. Za Jugopetrol je od početka godine svega bilo 126 transakcija, Telekoma 116 transakcija, a riječ je o stabilnim kompanijama sa značajnim iznosom dividende – rekao je Maksimović i dodao da vlasnici akcija nijesu zadovoljni cijenom na tržištu i ne žele da ih prodaju, što se odražava na likvidnost.
Politika dividende
– Siguran sam da bi postojalo interesovanje za trgovinu ovim akcijama kada bi podstakli likvidnost. Jedan od načina je i kroz otkup sopstvenih akcija po cijenama iznad trenutnih – kazao je Maksimović i dodao da bi situaciju na tržištu poboljšalo usvajanje dividendnih politika, kojim bi se kompanije obavezale na isplatu dobiti kroz dividendu svake godine.
Direktor privatnog bankarstva i investicionih servisa CKB Radomir Rudanović je kazao da bankarski proizvodi prelaze u dugitalizaciju kako bi se zaposlenima ostavilo više vremena da budu finansijski savjetnici klijentima. Podsjetio je da ranije građani nijesu učestvovali u trgovini državnim obveznicama, a danas se stvari mijenjaju i dodao da bi i državni zapisi trebalo da se trguju na Montenegroberzi, piše Pobjeda.
Crnogorski i Hrvatski telekom finansiraju njemačku ekonomiju
Miroslav Jeličić Purko, potpredsjednik Udruge manjinskih dioničara Agrokora je upozorio da bi se Crna Gora i Hrvatska treba| le zamisliti nad činjenicom da je Hrvatski telekom prošle godine i preko 300 miliona eura kupio obveznica od Dojče Telekoma uz kamatu nula.
To je uradio a nije kupio ni jednu sopstvenu dionicu ni u Hrvat! skoj ni u Crnoj Gori. Dojče Telekom je vlasnik Hrvatskog Telekoma, a Hrvatski telekom Crnogorskog Telekoma. To znači da smo | ušli u kolonijalni odnos svjetskih kompanija kazao je Jeličić.
Mali akcionari i država
Aleksandar Damjanović je ocijenio da je jučerašnja konferencija došla u pravi, odnosno zadnji čas.
“Duži period imamo potpuno odsustvo bilo kakvog vida saradnje i komunikacije države i manjinskih akcionara, a dešavaju se neki procesi koji ukazuju da bi ta sarasnja morala da bude uspostavljena. Naravno ne kao neka vrsta akta protiv velikih akcionara, već kao jedna vrsta saveza koji jača korporativnu kulturu i doprinosi oporavku urušenog tržušta kapitala”, ocijenio je Damjanović. On je kazao da država mora biti aktivna na berzi i podsjetio da je to počela sa otkupom akcija Elektroprivrede, kao i da bi u Savjetu za privatizaciju trebalo da budu članovi manjinskih akcionara.
Bojša Šotra iz Eurofonda kaže da se država ponaša kao vlasnik u Solani u kojoj nema nijedne akcije i da vrši pravno nasilje nad akcionarima, dok Damjanović misli da bi najbolje bilo da Solana proizvodi so i da država ponovo otkupi akcije te firme od sadašnjeg vlansika uz razumno obeštećenje.
