Odbornici vladajuće koalicije u Baru, DPS-SD-Bošnjačka partija-Biram Bar, u nastavku 12. sjednice lokalnog parlamenta, nakon drugog kruga rasprave većinom glasova (24 za, 4 protiv i 2 uzdržana) usvojili su predloženi sporazum o međusobnim pravima i obavezama za Maljevik.
Miloš Šušter (URA) bio je mišljenja da je ovo “uzaludan posao”.
“Unaprijed je sročen loš tekst da se izjasnimo pred parlamentom. Sporazum je štetan za Opštinu Bar, to je suština, i to svi znamo. Osnovno je pitanje sa kim se potpisuje sporazum, jer sve je do sada bilo na „časnu riječ”, i najveći dokument koji mi imamo je ta „časna riječ”. Mi smo već unaprijed znali da će ovaj sporazum biti usvojen”, kazao je on.
Dragan Vojvodić (SDP) je istakao da je ovaj investitor, kako danas tako i prije 12 godina, mogao da radi, i niko ga nije sprečavao u tome, iako on ništa radio nije.
Vasko Lalošević (SNP) je kazao da se radi o ozbiljnoj i značajnoj temi, koja je izazvala dosta pažnje.
“Ovo je štetna rabota, budimo mudri, prihatite nešto što dolazi i od strane opozicije. Mene interesuje koliko košta opremanje zemljišta, ko je radio procjenu, i da li se mi odričemo pripadajuće kamate, kao i da li ta firma ima bankarske garancije”, kazao je Lalošević.
Odbornika Dejana Đurovića (DF) je interesovalo gdje su nestale kamate po izvršnoj presudi na iznos od devet miliona eura, te da li će i one biti oproštene.
“Niko nije zaustavljao radove na Maljeviku, a nepoznanica mi je zašto ta firma, koja je jedna od najbogatijih u Rusiji, za 12 godina nije uradila ništa”, kazao je on.
Prema riječima predsjednika Opštine Dušana Raičevića, u pitanju je dobar posao, jedan od najboljih u poslednjih 50-60 godina.
“U prednih osam mjeseci, lokalna uprava se bavi problematikom starijom od deset godina. Lokalitet Maljevik je imao burnu istoriju, pa je vlasnika mijenjao tri puta. Takođe, planska dokumentacija je predviđala u sva tri slučaja predviđala izgradnju hotelskih sadržaja površine 249.000 kvadrata. Opština i ovaj saziv je propustio dobru priliku 2011. ili 2012. godine da se po principu ekskluzivnosti ovog lokaliteta smanji stepen izgrađenosti. Kazao sam da je ovo bio posao vijeka. Po tadašnjim tržišnim vrijednostima zemljišta utvrđena je početna cijena na tenderu od 80 eura, a postignuta je prodajna cijena od 160 eura. Po tadašnjim propisima je zaključen ugovor o komunalnom opremanju gradskog građevinskog zemljišta akontativno i pored toga što tada nije bila izdata građevinska dozvola”, kazao je Raičević.
On je istakao da taj podatak jasno govori o tome koliko su investitori bili spremni da uđu u projekat Maljevik.
Raičević je odgovarajući na pitanje odbornika šta su konkretno stanovnici Sutomora dobili od prodaje Maljevika, kazao da su 24 lica koja su imala pravo na obeštećenje po osnovu restitucije, prihodovala su 6,4 miliona eura.
“Postignut je takav dogovor po kome su građani Sutomora dobili duplo veću kompenzaciju i nadoknadu u odnosu na onu koja je u tom periodu bila uobičajena”, dodao je on.
