Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP) ni ove godine nije dobila podršku Odbora za ekonomiju, finansije i budžet na prošlogodišnji finansijski i izvještaj o radu, imajući u vidu da su poslanici većine prilikom glasanja bili uzdržani. S druge strane, poslanici su dali podršku EKIP-ovim  planovima za iduću godinu, dok se o izvještajima Regulatorne agencije za energetiku i komunalne djelatnosti (REGAGEN) poslanici nijesu izjašnjavali, jer u međuvremenu više nije bilo kvoruma za odlučivanje.

Juče su poslanici jedino podržali izvještaje za prošlu i planove za iduću godinu Komisije za tržište kapitala, dok je tačka u okviru koje je trebalo da se raspravlja o izvještajima Agencije za elektronske medije odložena za iduću sjednicu.

REGAGEN

Sudeći po izlaganju predsjednika odbora REGAGEN-a Branislava Prelevića, on ni ove godine ne očekuje podršku poslanika niti kada je riječ o izvještaju o radu za prošlu godinu niti izvještaju o stanju u energetskom sektoru.

– Ovo je peti izvještaj koji predstavljamo, a već četiri nijeste usvojili. Ne mogu da se otmem utisku da vi svojim glasovima, kao političari, pokušavate da sakrijete ono što svi pro fesionalci u regionu već znaju. Mislim da problem nije u nama nego u vama, jer su profesionalci kazali to što su kazali. Neizglasavanje izvještaja o stanju u energetskom sektoru u stvari je ogledalo koje ne želite da prihvatite – poručio je Prelević poslanicima dodajući da je neusvajanje njihovih izvještaja najradikalnije ugrožavanje nezavisnosti regulatora.

Prelević je podsjetio i da je u odboru REGAGEN-a pored njega, samo još jedan član, te da im je istekao mandat prije više od dvije godine, a trećem članu prije tri ili četiri godine.

Ipak, funkcionišu jer zakon propisuje da ovaj posao obavljaju dok se ne izabere novi odbor. Planom za iduću godinu predviđena su uvećanja zarada od 26 odsto, što je, kako Prelević ocjenjuje, neophodno.

– Zarade nijesu uvećane od 2016. godine, već su naprotiv smanjivane, iako je u međuvremenu minimalna zarada porasla za 300 posto, zarade kod subjekata nadzora preko 40 odsto, prosječna zarada za 59 odsto, a inflacija je kontinuirano od 2016. do 2023. dostigla 32 odsto. Povećanje plata je predloženo kako bi se unaprijedio položaj zaposlenih i spriječio odliv stručnih kadrova – kazao je Prelević.

Govoreći o poslovanju energetskih kompanija, Prelević je naveo da je CGES prošlu godinu završio sa dobiti od 35 miliona eura, što je 15 miliona eura više nego godinu ranije. S druge strane, u CEDIS-u je godina završena pozitivno zahvaljujući odluci majke kompanije Elektroprivrede da se za 23,6 miliona eura umanje troškovi nabavke struje za pokrivanje gubitaka u 2023. godini.

-CEDIS je u 2023. godini ostvario neto dobit 3,55 miliona eura, a akumulirani gubitak je bio 18 miliona. CEDIS je na berzi kupovao struju od EPCG po jednoj cijeni, a na kraju godine su papirnom fiskulturom napravili praktično fiktivne ugovore. Time su pokrili razliku, a EPCG je izgubio određenu dobit na koju je trebalo da plati porez, a time se i znatno uticalo na tržište u Crnoj Gori, jer ko će da se javi na naše tzv. slobodno tržište kada se mijenja cijena ustanovljena na berzi. To je vjerovatno nezapamćeno i ja ne znam za sličan primjer – ocijenio je Prelević.

Komentarišući nedavnu odluku kojom su dozvolili povećanje regulatorno dozvoljenog prihoda za 3,41 odsto, Prelević je kazao da u stvari nije došlo do povećanja, već smanjenja cijene. Dodao je i da su skeptični u odnosu na najavu Vlade da “neće uvažiti odluku za cijene za iduću godinu po pitanju ugroženosti regulatorne odluke, jer ne znaju na koji način će se to realizovati”.

– Mi donosimo odluke za trogodišnji period, i 2022. godine smo donijeli odluke za prihode i cijene od 2023. do 2025. godine. U skladu sa tom odlukom, povećanje je trebalo da bude 5,7 odsto, ali su se stekli uslovi da to korigujemo zbog povećanih prihoda EPCG, pa je povećanje cijena za domaćinstva smanjeno na 3,41 odsto. Tako se suštinski ne radi o povećanju, već smanjenju cijene u odnosu na odluku od prije dvije godine kazao je Prelević.

Predsjednik Komisije za tržište kapitala Željko Drinčić je saopštio da fondovi nastali tokom masovne vaučerske privatizacije uglavnom otežano funkcionišu, da u Crnoj Gori nemamo nijedan privatni penzioni fond, te da i dalje kaskamo u odnosu na evropske standarde. Ocijenio je da je potrebno da oživi domaća berza, te smatra da je država konačno shvatila da je potrebno jako tržište kapitala i integritet, o čemu najbolje govori to što je počela da se pojavljuje kao investitor na berzi.

PLATE UVEĆALE CIJENU VODE

Kada je riječ o utvrđivanju cijene vode, lokalna preduzeća prvo traže saglasnost od REGAGEN-a, a onda i od lokalnih skupština.

– Tek kad dobiju obje saglasnosti, doći će do povećanja cijena. Aktuelno povećanje cijena vode je u 90 odsto slučajeva, rezultat toga što je u 2023. godini donijet novi kolektivni ugovor koji dozvoljava vodovodima da povećaju svoje plate, a koje smo mi morali da uključimo u konačan rezultat, što je dovelo do velikog povećanja cijena objasnio je Prelević.

Izvor: Pobjeda