Skupštinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, predložio je parlamentu da usvoji Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o stečaju, na koji su predstavnici opozicionih partija tog tijela imali primjedbu da bi trebalo ispitati porijeklo imovine stečajnih sudija i upravnika.Poslanik Socijalističke narodne partije SNP Srđan Milić kazao je da bi volio da Ministarstvo ekonomije konačno izađe sa podatkom koliko je država, kroz razne stečajne postupke, ostala uskraćena, jer stečajna masa nije bila adekvatna njenim potraživanjima.
“Dao sam vam podatak da je Montenegro bonus, koji je u vlasništvu države, prijavio skoro 12 miliona eura u stečajnoj masi Kombinata aluminijuma KAP. Pitam ministra ekonomije Vladimira Kavarića, hoćemo li euro od 12 miliona eura kao država napaltiti iz te stečajne mase”, kazao je Milić.
Vršilac dužnosti Generalnog direktora za industriju i preduzetništvo u Ministarstvu ekonomije, Dragan Kujović, saopštio je da je važeći Zakon o stečaju na efikasan način definisao stečajni postupak, ali da su tokom skoro pet godina njegove primjene uočene određene nedoumice i nedostaci.
“Zbog toga smo pristupili ponovnoj detaljnoj analizi Zakona o stečaju, uradili analizu svih članova i na osnovu toga pristupili izmjenama i dopuna. Ukupno je 65 članova izmijenjeno ili dopunjeno, precizirao je Kujović.
On smatra da je Ministarstvo na taj način uspjelo da eliminiše sve nepreciznosti.
Poslanik SNP-a Aleksandar Damjanović podsjetio je na sjednicu Odbora koja je održana u decembru 2010. godine na kojoj je razmatran važeći Zakon o stečaju i gdje je, kako je rekao, obrazloženje bilo isto.
Tada je, kako je podsjetio, obrazloženje bilo da se izmjene i dopune zakona donose kako bi se povećao stepen namirenja povjerilaca, skratila dužina trajanja postupka i umanjila visina troškova stečajnog postupka.
“Interesntno je da u septembru ove godine maltene govorimo o istom, a u ovih pet godina je stalo sijaset stečaja i takozvanih privatizacija kroz stečaj. Ne volim lično takav rječnik, ali stojim iza toga da u Crnoj Gori postoji stečajna mafija i da se kroz rad stečajnig suda devastira crnogorska privreda i ostvaruju pojedinačni interesi na račun interesa bivših zaposlenih”, tvrdi Damjanović.
On je rekao da je skeptik da će se predloženim izmjenama i dopunama Zakona o stečaju, odnosno sa 60-ak izmijenjenih članova, nešto postići.
Damjanović je naveo i da postoje situacije, kao što je slučaj sa preduzećem Jadransko brodogradilište, gdje je stečajni sudija Blažo Jovanić koji je i predsjednik Privrednog suda, a stečajni upravnik njegov kum, Žarko Ostojić.
“Ne vjerujem da će predložene izmjene riješiti problem koji očigledno imamo, ako ništa sukob interesa”, kazao je Damjanović.
