Apelacioni sud preinačio je rješenje Privrednog i odbacio žalbu Uniproma u vezi razgraničenja između KAP-a i Glavnog grada iz 2014. godine.
Skupština Glavnog grada je odluku o razgraničenju na Dajbabama, Cijevni i Botunu donijela krajem aprila 2014, s čim se saglasio stečajni upravnik KAP-a Veselin Perišić, a što je potvrdio i tadašnji predsjednik Privrednog suda Dragan Rakočević.
Šest godina kasnije, Uniprom je tražio da se ta odluka stavi van snage, navodeći da mu nije dostavljena te da je nije mogao pobijati prije nego je imovina uknjižena. Tvrdili su da je sporna imovina bila obuhvaćena oglasom za prodaju KAP-a u januaru 2014, za šta su dali ponudu, ali ne i ugovorom potpisanim na ljeto te godine.
Tu žalbu usvojio je predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić i van snage stavio i saglasnost Perišića. Prvi put Apelacioni sud je takvu odluku ukinuo i postupak vratio na početak, ali je drugi put, nakon istovjetne odluke Jovanića, preinačio rješenje i usvojio žalbu Glavnog grada krajem decembra.
OBRAZLOŽENJE
Apelacioni sud je utvrdio da su se stečajni upravnici KAP-a i Prerade saglasili sa odlukom lokalne Skupštine i podnijeli katastru zahtjev za uknjižbu. Navode da je sudija Rakočević utvrdio koje zemljište pripada gradu i naložio katastru da briše zabilježbu stečaja, te da se na grad upiše pravo raspolaganja bez tereta i ograničenja. Pogrešnim je ocijenjen stav prvostepenog suda da je žalba Uniproma blagovremena, jer je, kako se navodi u odluci, Uniprom bio upoznat sa razgraničenjem, na šta ukazuju i ugovor i parnica pokrenuta pola godine prije podnošenja žalbe. Tom tužbom je takođe traženo da se kao nezakoniti van snage stave saglasnost i odluka Privrednog, kako bi se imovina prvo upisala na KAP, a onda i na Uniprom kao kupca. Bez značaja je, kako navode, ukazivanje Privrednog suda da Unipromu nije dostavljeno rješenje, jer su se opredijelili da zaštitu traže u parničnom, a ne stečajnom postupku. Apelacioni sud je ukazao i da je Jovanić pogriješio kada je van snage stavio saglasnost Perišića, imajući u vidu da je Uniprom u žalbi tražio samo poništenje rješenja suda, ne i same saglasnosti.
KRITIKA
Predsjednik Vijeća sudija Ramo Striković kritikovao je Jovanićevo obrazloženje u ponovljenoj odluci da ,,ni pod kojim uslovima neće izmijeniti svoj pravni stav vezano za osporenu odluku“, podsjećajući da Apelacioni sud ima ovlašćenje da mu naloži da izvede određene radnje i raspravi sporna pitanja.
– Obaveza je prvostepenog suda da postupi u skladu sa tim nalogom shodno ZPP-u, što se analogno primjenjuje i na stečajni postupak. Sud svoju odluku donosi na osnovu činjeničnog stanja utvrđenog dokazima, postupajući nepristrasno i jednako prema svim učesnicima u postupku – navodi Striković dodajući da na ovakav način Privredni sud postupa suprotno svojoj ulozi u sistemu sudstva.
AKTUELNI SPOR
KAP je 2020. godine u odvojenom sudskom postupku protiv grada i države, tražio da im se vrati 556,6 hiljada kvadrata, navodeći da je stavljanjem saglasnosti van snage otpao pravni osnov da to zemljište bude u vlasništvu države, a da Glavni grad ima pravo raspolaganja. Sutkinja Danijela Vukčević odbila je zahtjev KAP-a da se državi i Glavnom gradu zabrani otuđenje i opterećenje nad zemljištem. Trenutno se čeka geodetsko vještačenje kako bi se identifikovale sporne parcele, a o zahtjevu za finansijsko vještačenje sutkinja će odlučiti naknadno. Osim povraćaja imovine, KAP traži i da im se isplati novac za prodatih 400 kvadrata.
Zaključen stečaj
Sudija Jovanić je krajem avgusta zaključio stečaj nad KAP-om nakon osam godina. Stečajnu masu nastaviće da zastupa Perišić, koji je u konačnom izvještaju naveo da je sva imovina prodata, da su namirena potraživanja prvog i drugog reda, dok je iz trećeg reda namireno 2,8 odsto. Preostalo je još 19 sporova, među kojima su i ovi sa državom i Glavnim gradom. Na računu su, kako je naveo Perišić, preostala sredstva rezervisana do okončanja ovih postupaka.
