Singapur je ove godine istisnuo SAD s prvog mjesta globalne ljestvice konkurentnosti, zahvaljujući naprednoj tehnološkoj infrastrukturi, kvalifikovanoj radnoj snazi i poslovnoj učinkovitosti i pokazao da i vrlo male zemlje mogu konkurisati velikim igračima.
Kako je Singapur uspio?
Nekad siromašna, mala ostrvska grad-država koja je sredinom 60-ih godina stekla nezavisnost – dotad je bila britanska kolonija – usprkos nedostatku prirodnih resursa, u pet decenija postigla je nevjerovatan uspjeh i danas se svrstava među najbogatije zemlje svijeta.
Pročitaj još: Singapur – mjesto gdje se posao nalazi za 8 nedjelja
Kada se pogleda u kojoj situaciji je Singapur bio prije 50 godina, čini se da su šanse za uspjeh bile minimalne. Bili su siromašni, živjeli su od nešto malo trgovine i prihoda od britanskih vojnih baza koje su bile smještene na tom ostrvu. Imali su samo 1,6 miliona stanovnika te su bili zemlja bez vlastitog kapitala, industrije i znanja. Treba spomenuti da je ekonomski uspjeh Singapuru donio i veliki rast broja stanovnika. Od 1,6 miliiona danas su dostigli gotovo šest milijuna.
Razvijali su se u fazama
Singapur je više od 130 godina bio britanska kolonija, a punu nezavisnost dobiva 1965. za vrijeme premijera Leeja Kuan Yewa, pravnika školovanog na Cambridgeu koji je tvorac njihova ekonomskog čuda i jedan od najvećih vizionara i stratega u istoriji.
Razvoj Singapura išao je u fazama. U prvoj fazi koncentrisali su se na razvoj vlastite industrije, čijim proizvodima bi se na domaćem tržištu zamijenili oni iz uvoza te kako bi se smanjila zavisnost ekonomije od trgovine. Uspostavljene su razne agencije kojima je zadatak bio podsticanje ekonomskog razvoja zemlje.
Radi ostvarenja tog plana već 1961. godine započinje gradnja industrijske zone Jurong.
Ulagače su privlačili poreznim olakšicama i pravnom zaštitom njihova kapitala, no kako je zona bila udaljena od stambenih područja, država je izgradila i jeftine stanove za radnike.
Bilo je mnogo skepsi prema tom projektu, no već 1963. u zoni su proradile 24 fabrike. Pet godina kasnije, na oko 15 četvornih kilometara zone, radile su 153 fabrike, a još 46 ih je bilo u izgradnji. Rast BDP-a u razdoblju od ’60. do ’64. bio je preko pet posto godišnje.
Pročitaj još: Zašto je Singapur najskuplji grad na svijetu
Sljedeća faza razvoja, krajem 60-ih i tokom 70-ih godina, takođe se odnosi na razvoj industrije, ali se naglasak i napori usmjeravaju ka povećanju izvoza. Takođe, željeli su smanjiti i nezaposlenost koja je nastala zbog povlačenja britanske vojske. Nezaposlenost je tada iznosila oko 10 posto, a britanske vojne baze indirektno su zapošljavale 40 hiljada ljudi. Gubitak poslova trebalo je kompenzirati stvaranjem novih poslova.
Singapur je privukao novac iz cijelog svijeta
Prijateljski pristup ulagačima koji je Singapur njegovao privlačio je novac iz cijelog svijeta (najviše iz Japana i SAD-a) te se nastavlja razvoj industrije, ali sada već i finansijskog sektora. Takođe, krajem 60-ih osnivaju Jurong Town Corporation, kompaniju kojoj je osnovni cilj pružanje podrške razvoju ekonomije.
Rast BDP-a Singapura krajem 60-ih i tokom 70-ih dodatno se ubrzao te je prosječan rast tada iznosio oko 10%, nezaposlenost je 1978. pala na samo 3,6%, a udio proizvodnje u BDP-u porastao na 24%.
Singapur je danas visokorazvijena tržišna ekonomija, s visokim stepenom sigurnosti za investitore i bez korupcije.
Plan za budućnost
Početkom 2017. godine singapurska vlada objavila je plan u kojem je istaknuto sedam sektora koji bi trebalo da budu generatori daljeg razvoja – finansije, uslužni centri, logistika, urbana rješenja, zdravstvo, digitalna ekonomija i napredna proizvodnja.
Kako bi dodatno povećali svoju atraktivnost za ulaganja, predloženo je jednostavnije osnivanje novih fondova za poduzetnike, podsticanje osnivanja različitih poduzeća i olakšanje umrežavanja, pristup novim tehnologijama i sigurno finansiranje.
Naglasak je stavljen i na cyber sigurnost. Žele da povećaju stručnost na tome polju kako bi se znanje moglo i izvoziti. Predloženo je i iskorištenje pojava novih tehnologija i industrija poput Ubera, vještačke inteligencije i da se prati kako se industrije mijenjaju uz nove tehnologije.
Istaknuto je i povezivanje preduzeća i univerziteta s globalnim centrima za inovacije kako bi se omogućila razmjena znanja i vještina između Singapura i svijeta.
Naglašena je i potreba da se održavaju odnosi Singapura sa stranim inovatorima koji mogu doprinijeti tome da se znanje izvan države i stručnost uvezu u tu zemlju. Takođe, ističe se kako je važno da se singapurski preduzetnici obrazuju u inostranstvu, kako bi po povratku u Singapur mogli obogatiti vlastitu zemlju stečenim znanjima.
Čini se da je Singapur uspio u tim planovima.
Izvor: Index.hr
