Koja mjera vježbanja krije tajnu velikog uspjeha u svakoj oblasti? Neki kažu da je to pravilo od 10.000 časova. Naime, ako ste i najveći anti-talenat za na primjer košarku ili šah, vježbanje 10.000 sati dovešće vas do toga da budete u samom vrhu.Međutim, ovakva tvrdnja do pola je tačna. Ako ponavljate iznova iste greške, to vas neće odvesti nikuda. Ander Eriksen sa Univerziteta Florida stejt, psiholog čije je istraživanje stručnosti iznjedrilo načelno pravilo o 10.000 sati, rekao je: „Nema koristi od mehaničkog ponavljanja, već morate neprestano popravljati svoju izvedbu kako biste se približili cilju. Morate dotjerivati sistem tako što ćete pokušavati, i omogućiti isprva veći broj grešaka dok podižete svoje granice.“
Kako kaže Eriksen, skoro svako može da dosegne najviše nivoe efikasnosti pametnim vježbanjem.Tajna pobjeđivanja je dakle u „voljnom vježbanju“, odnosno kada vas stručan trener provede kroz dobro smišljen višemjesečni ili višegodišnji trening, a vi mu posvetite nepodijeljenu pažnju.
Primjer violiniste
Potrebni su bezbrojni sati vježbanja za vrhunsku izvedbu, ali oni nisu dovoljni. Ključna razlika je u tome kako stručnjaci iz bilo kog domena obraćaju pažnju dok vježbaju. U svojoj često navođenoj situaciji o violinistima, primjera radi, u kojoj se pokazalo da su vrhunski muzičari vježbali više od 10.000 sati, Erikson je utvrdio da su ti eksperti vježbali potpuno koncentrisani na unapređivanje određenog vida svoje izvedbe koji je odredio stručan nastavnik.
Pametno vježbanje uvjek podrazumijeva povratnu spregu koja vam omogućava da prepoznate greške i da ih ispravite – zato plesači koriste ogledalo. U idealnoj situaciji ta povratna informacija dolazi od stručne osobe, te zato svaki vrhunski sportista svjetske klase ima trenera. Ako vježbate bez te povratne informacije, nećete dostići najviši nivo.
Povratna informacija je važna, kao i koncentracija, a ne samo sati vježbanja.
Vrhunski izvođači nikada ne prestaju da uče – ako se u bilo kom trenutku zadovolje postignutim i obustave pametno vježbanje, njihove vještine će stagnirati.
Treba imati na umu i da se fokusirana pažnja, kao i napet mišić, zamara. Čak i najbolji svjetski takmičari – bilo da se radi o dizačima tegova, pijanistima ili šahistima, obično ograničavaju iscrpljujuće treninge i vježbanja na otprilike četiri sata dnevno. Optimalno vježbanje održava optimalnu koncentraciju.
Preuzeti djelovi knjige: “Fokusiranost” Daniel Goleman.
Izvor: Bizlife
