Od 41,5 miliona eura državnih zapisa, koliko je prodato u prvoj ovogodišnjoj aukciji 12. januara, 17,5 miliona će biti iskorišćeno za plaćanje dospjelih obaveza države, odnosno likvidnosti budžeta, a 24,45 miliona eura za refinansiranje dospjelih hartija od vrijednosti, kazali su Pobjedi iz Ministarstva finansija.
Prije šest dana emitovano je 24.4 miliona eura vrijednih državnih zapisa, ali je tražnja bila 60 miliona, pa je prodato 41.5 miliona, što je najveći pojedinačni iznos računajući i prošlu godinu. Lani je najveći iznos prodatih zapisa bio u februaru 32,59 miliona eura. Zapisi nedavno prodati na naplatu dospijevaju 16. jula tekuće godine.
Uslovi
Iz Ministarstva finansija su objasnili daje zaduživanje po osnovu državnih zapisa u cilju prevazilaženja tekuće likvidnosti najpovoljnije, uzimajući u obzir niske kamatne stope.
“Prosječna ponderisana kamatna stopa na ovoj aukciji bila je 0,41 odsto”, kažu u Ministarstvu i dodaju da se kratkoročno mogu zaduživati nezavisno od granice godišnjeg porasta duga utvrđene zakonom o budžetu. Ukupan dug po osnovu zapisa na kraju prošle godine bio je 77,5 miliona, a trenutno je 94,5 miliona eura.
Banke
Na pitanje koliko se u tekućoj godini planira vrijednost emisija državnih hartija, u Ministarstvu finansija kažu da će nastojati da smanjuju iznos.
“U ovoj godini je izvjesno refinansiranje duga po osnovu državnih zapisa iz prethodnog perioda, ali sa tendencijom smanjenja. Po potrebi biće emitovani novi i vraćani dospjeli zapisi, u skladu sa potrebama za održavanje likvidnosti”, ističu iz Ministarstva.
Na pitanje da li velika tražnja za kupovinu zapisa znači da banke radije rade sa državom nego sa privredom i građanima iz Ministarstva finansija kažu da to nije slučaj.
“Imamo veliku zainteresovanost banaka za kupovinu državnih zapisajer se radi o kratkoročnim hartijama, sa rokom dospjeća od 182 dana”, tvrde u Ministarstvu.
