Crnogorski građani povećavaju štednju u bankama, iako su kamate na štednju posljednjih nekoliko godina u konstantnom padu.Prema posljednjim podacima Centralne banke, na kraju septembra građani su u bankama imali 1,41 milijardu eura što je 111,2 miliona više nego u istom periodu prošle godine. Prosječne ponderisane pasivne kamatne stope (efektivne) na ukupne depozite građana na kraju septembra su bile 1,74 odsto, dok su godinu ranije iznosile 2,42 odsto.
Koliko se malo može zaraditi držanjem novca u bankama pokazuje primjer štednje od 1000 eura na godinu, 2008. i ove godine.
,,U skladu sa tržišnim prilikama 2008. godine na iznos od 1000 eura na 12 mjeseci klijent je mogao da prihodu je 57 eura, dok bi danas taj iznos bio 24 eura (u oba slučaja prije oporezivanja)”, kazali su “Vijestima” iz Sosiete Ženeral Montenegro banke.
U Hipo Alpe Adria banci (HAAB) su objasnili da se kamate na štednju moraju posmatrati zajedno sa kamatama na kredite.
„Kamatne stope na kredite i štednju su bile značajno veće 2008. godine. Klijent te godine na oročenih 1000 eura na godinu prihodovao je oko 54 eura po odbitku poreza, a ove godine oko 27 eura. U isto vrijeme klijent bi na uzetih 1000 eura kredita 2008. godine platio oko 63 eura, dok bi 2015. godine na isti iznos i rok platio oko 43 eura, uz napomenu da se kod kredita kamata obračunava na opadajuću glavnicu što kod depozita nije slučaj”, rekli su iz HAAB.
U NLB Montenegro banci su objasnili da se poređenje pasivnih kamatnih stopa sa ponudom iz 2008. godine ne može posmatrati izolovano.
Navode da je 2008. bila godina najveće finansijske krize i teško se sa njom može porediti prošla i ova godina kao period stabilizacije i visoke likvidnosti bankarskog sektora.
“U odnosu na 2008. ili 2009. godinu, smanjenje kamatnih stopa na štednju je značajno za ročnost iznad dvije godine. Građani su tih godina u banci mogli da dobiju kamatnu stopu i iznad pet odsto. Ali, banka je u to vrijeme mogla da investira novac u kupovinu kratkoročnih zapisa Ministarstva finansija po istoj kamatnoj stopi, dok danas najviša stopa prinosa na državne zapise iznosi od 0,4 odsto do 0,5 odsto godišnje”, rekli su iz NLB banke.
Dodaju da ako se posmatra kamatna marža (kao mjera zarade banaka od neto kamata) u 2012. ona je iznosila pet odsto da bi u ovoj godini bila na nivou od 3,5 odsto.
To znači da u ovom momentu banke zarađuju manje neto kamata u odnosu na obim posla nego što su prije tri godine.
CBCG i banke slažu se da se ne može sada očekivati veći rast kamata na štednju zato što i globalni trendovi pokazuju da su kamate na štednju u padu.
„Ne očekujumo dalje snažnije smanjenje stopa jer su one već na prilično niskom nivou. Očekujemo njihovo osciliranje pod uticajem faktora sa tržišta. Trajanje te situacije zavisi od stanja likvidnosti u sistemu, a nema tendencija da na našem tržištu banke mogu početi da obračunavaju negativne kamate na štednju”, kazali su u CBCG.
Iz vrhovne monetarne institucije su objasnili da pasivne kamatne stope u najvećoj mjeri zavise od ponude novca u bankarskom sektoru (štednje na tržištu).
“Likvidnost crnogorskih banaka je trenutno prilično visoka i znatno iznad potreba propisanih regulatornim zahtjevima. Zato kamatne stope imaju silazni trend”, naveli su iz CBCG.
U CBCG smatraju da niže pasivne kamatne stope doprinose oporavku privrede jer predstavljaju izvor finansiranja kreditne aktivnosti.
“Evidentno je da štednja (ukupni depoziti) kontinuirano raste (još od od kraja 2009. godine) što predstavlja prilično snažan priliv likvidnosti i evidentira se u sada već višegodišnjem smanjenju na godišnjem nivou pasivnih kamatnih stopa”, kazali su u vrhovnoj monetarnoj instituciji.
Najzastupljenija je štednja na godinu i čini 70 odsto ukupne
U HAAB su kazali da se kamate na štednju za građane kreću do 3,1 odsto na godišnjem nivou, a najzastupljenija je štednja na godinu gdje se kamatne stope kreću od 2,2 odsto do 2,9 odsto.
U NLB Montenegrobanci navode da se kamatne stope na štednju građana kreću od 0,25 odsto za oročenje na period od tri do šest mjeseci do dva odsto na rok iznad dvije godine. Za srednje ročnosti kamatna stope za period od šest do 12 mjeseci iznosila bi 1,25 odsto, odnosno za period od jedne do dvije godine 1,5 odsto.
U Sosiete ženeral Montenegro banci su kazali da se zavisno od rokova oročenja, iznosa i tipa štednje kamatne stope kreću od 0,15 odsto za jedan mjesec oročenja, do tri odsto za 36 mjeseci. Statistika CBCG pokazuje da u ukupnim depozitima stanovništva depoziti po viđenju iznose 561,2 miliona, a oročeni 850,1 milion. Na kraju septembra kratkoročni depoziti (do jedne godine) su bili 1,87 milijardi ili 71,85 odsto, dok dugoročni depoziti iznose 734,2 miliona ili 28,15 odsto.
U Crnogorskoj komercijalnoj banci (CKB) “Vijestima” nijesu dali konkrentije podatke o kamatama na štednju. Objasnili su da u ponudi imaju različite štedne proizvode koji rokom oročenja, načinom deponovanja i ostalim performansama izlaze u susret potrebama klijenata.
Očekuju dalji pad kamata
U NLB Montenegro banci su rekli da kamatne stope na štednju imaju trend smanjenja posebno izražen u posljednje dvije godine, ali su one i dalje veće nego u okruženju.
”S obzirom na visoku likvidnost bankarskog sektora, realniji scenario je dalje smanjenje kamatnih stopa na štednju”, navode u NLB banci.
Iz Sosiete ženeral Montenegro banke objašnjavjaju da je nivo kamatnih stopa na štednju odraz tržišnih prilika i u svjetlu globalnog pada kamatnih stopa zaočekivati je da se taj trend i nastavi.
“Analizirajući trendove i očekivane investicije smatramo da u narednom periodu nećemo imati povećanje kamata po depozitima”, rekli su u Hipo banci.
Izvor: Vijesti
