Iako je zbog snažne propagande domaća javnost uvjerena da se radi o “projektu vijeka”, Beograd na vodi i njegova dva zavisna preduzeća završili su 2020. u minusu od skoro 18 miliona eura. A krajem 2021. moraće da vrati 25 miliona eura, koje je ovoj firmi pozajmio većinski vlasnik iz Abu Dabija, piše NIN.
Prije nekoliko nedjelja na sva zvona plasirana je vijest da je „gospođa Nada“ postala „ponosna vlasnica 3.000. stana u Beogradu na vodi“. Tom informacijom je, valjda, domaćoj javnosti htjela da se pošalje poruka da je sa ovim „projektom veka“ sve u najboljem redu.
Nažalost, nije, jer država kao manjinski vlasnik (32 odsto) ni ove godine od Beograda na vodi neće dobiti ni dinara. I to ne zbog toga što zvanični većinski vlasnik, Belgrade Waterfront Capital Invesment L. L. C. iz Abu Dabija (68 odsto) nije voljan da dijeli dobit, već zato što profita lane nije bilo. A i da ga je bilo, male su šanse da bi država imala ikakve koristi od toga.
Uostalom, 2018. i 2019. Beograd na vodi je završio u plusu od 2,45 i 1,84 milijarde dinara, ali je država i tada ostala kratkih rukava, jer nije donijeta odluka o raspodjeli dobiti. U 2020. ta firma je poslije dvije godine pauze ponovo iskazala neto gubitak od 327 miliona dinara. Odluka o pokriću tog, kao ni o pokriću gubitaka iz 2016. i 2017. od ukupno 2,4 milijarde dinara, takođe, nije donijeta.
Iako pod uticajem nevjerovatne medijske kampanje, koja prati svaki izgrađeni kvadratni metar stambenog ili poslovnog prostora u Beogradu na vodi, većina vjeruje da je to preduzeće jedno od najuspješnijih, ono je 2020. završilo u minusu, kao i njene dvije zavisne firme, BV Galerija i BV Кula, nastale 2017.
BV Galerija je iskazala neto gubitak od 1.357,4 miliona, a BV Кula od 409,4 miliona dinara. Rashodi sva tri preduzeća, dakle, bili su za 17,8 miliona eura veći od njihovih poslovnih prihoda.
Istine radi, kod ovakvih projekata nije neuobičajeno da su u nekim godinama rashodi veći od prihoda, jer se unaprijed naplaćeni novac od kupaca knjiži kao prihod tek kad stanovi budu potpuno završeni i useljeni.
Ipak, malo je ko očekivao da se za šest godina, koliko je već prošlo od osnivanja zajedničke firme, u državnu kasu po osnovu dividende neće sliti nijedan dinar i to od kompleksa, za koji zvaničnici tvrde da će, kada (i ako) bude završen, vrijedjeti više od tri milijarde eura. S druge strane, troškovi države već se mjere stotinama miliona eura.
Tim prije je manje jasno zašto predsjednik Aleksandar Vučić, premijerka Ana Brnabić, ministar finansija Siniša Mali i zamjenik gradonačelnika Goran Vesić ovo gradilište posjećuju sa toliko žara kao da je to njihova privatna firma, a ne projekat u kome država formalno ima samo 32 odsto vlasništva, iako je u njega unijela ogromnu imovinu u vidu nekretnina i građevinskog zemljišta na najatraktivnijoj lokaciji na Balkanu. Pride je potrošila desetine miliona eura para poreskih obveznika da od privatnih vlasnika otkupi neke nekretnine i da ih onda bez ikakve naknade preda na upravljanje Beogradu na vodi.
Jedina materijalna korist za državu je PDV naplaćen za prodate stanove, ali bi taj priliv u budžet stigao i da je stanove gradila bilo koja firma iz Srbije. Uz to bi joj država naplatila i građevinsko zemljište koje je poklonila većinskom vlasniku, firmi Belgrade Waterfront Capital Invesment L. L. C. iz Abu Dabija. On je od Srbije na poklon, bez tendera, dobio 177 hektara.
Uz pretpostavku da ar placa na teritoriji Beograda na vodi košta 40.000 eura (prema pisanju specijalizovanog sajta Nekretnine.rs cijena jednog ara placa kreće se od 2.000 eura na periferiji do čak 200.000 eura u strogom centru Beograda), dolazi se do procjene da je država u zajedničku firmu, samo u vidu gradskog građevinskog zemljišta, unijela imovinu vrijednu 708 miliona eura.
Za ovih šest godina to je „mrtav kapital“, jer država zauzvrat nije dobila ništa, osim udjela u zajedničkoj firmi od 32 odsto. A pri tome će vrijednost zemljišta još da poraste ako vlast ostane dosljedna namjeri da se, uprkos protivljenju eksperata za saobraćaj, baš u Beogradu na vodi ukrštaju dvije prve planirane linije metroa.
Izvor: Nova.rs
