Od 320.376 pošiljki robe iz inostranstva kupljene u prošloj godini preko interneta registrovanih preko carinske filijale Pošte svega 282 prelazile su 150 eura vrijednosti.

Za šest mjeseci ove godine, od 182.368 pošiljki 92. su bile preko ovog, do prošle sedmice neoporezivog iznosa. U carinskoj ispostavi na Aerodromu Podgorica u prošloj godini oporezovano je svega 783 ovakvih pošiljki, a u prvoj polovini tekuće godine 387, koje su takođe bile preko 150 eura vrijednosti rečeno je Pobjedi iz Uprave carina i time ostavljeno svakom da sam izvuče odgovor na pitanje da li će prošlonedjeljnom promjenom Zakona o PDV i određivanjem da se do 75 eura vrijednosti ne plaća carina i PDV, biti usporena ova trgovina.

– U carinarnicama Bar, Kotor i Bijelo Polje nije bilo carinjenja ovih pošiljki – rečeno nam je iz Uprave carina.

Kina, Velika Britanija…

U Pošti Crne Gore Pobjedi su kazali daje u prošloj godini pošiljki e-trgovine bilo 15,37 odsto više u odnosu na 2015, i da se rast počeo bilježiti posljednjih nekoliko godina.

E-pošiljke, kako kažu u Pošti, uglavnom su garderoba, aksesoar… manje vrijednosti koji se nabavljaju sa raznih tržišta.

– Više od trećine svih internet porudžbina dolazi iz Kine sajt Ali ekspres. A, među trgovinski najaktivnijim zemljama, odnosno regijama su Hong Kong, Singapur i Velika Britanija. Klijenti Pošte mahom naručuju odjevne predmete i aksesoar, koji su na sajtovima dostupni po povoljnim cijenama, što kupce opredjeljuje da se rado odluče za ovaj vid trgovine, objasnili su u Pošti.

Oni kažu da u ovom momentu ne mogu da odgovore na pitanje da li će smanjivanje neoporezive granice sa 150 na 75 eura usporiti trgovinu.

– To će se znati kroz preciznu evidenciju tek po isteku prvog kvartala, nakon stupanja na snagu zakonskih izmjena, precizirali su iz Pošte. Podsjetimo da su Ministarstvo finansija i Vlada u nacrtu izmjena zakona prvo predložili da neoporeziva granica umjesto dosadašnjih 150 bude 22 eura, kao u EU, što je izazvalo burne reakcije građana. Krenulo se sa peticijom koju su potpisale na hiljade građana, nakon čega je Ministarstvo finansija popustilo i pristalo na kompromis od 75 eura, što je u četvrtak usvojio i parlament.

Nije samo pitanje poreza

Mnogi su pozdravili odluku Ministarstva da ipak radikalno ne smanji neoporezivu granicu, ali je bilo i onih koji su smatrali da treba da ostane 150 eura, među kojima je prednjačio SDP. Oni su javno saopštili da treba nastaviti borbu da limit za komercijalne pošiljke ostane 150 eura, a, kako su kazali, gospoda iz Vlade nek naplate bliskim tajkunima desetine miliona eura poreza, pa onda neće biti potrebe da se dira u ove sitne iznose.

Poslanik SD i dosadašnji predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju i budući ambasador Crne Gore u Sloveniji, dr Vuica Lazović, kaže da internet trgovina nije samo pitanje prihoda od carine i PDV. Treba, kaže on, ljudima, naročito mladim generacijama, omogućiti da se osjećaju građanima svijeta.

– Mi smo tu vrstu trgovine prihvatili od naše djece, mlađe generacije koja to osjeća kao veoma značajan element za komunikaciju sa razvijenim ekonomijama, odnosno svijetom osjećaju se građanima svijeta. Dobro je zato što je Ministarstvo finansija prihvatilo kompromis da ne sputavamo nešto što dolazi, da ne budemo rigidni, smatra Lazović.

On kaže da se neće tu izgubiti u prihodima, jer se u tom dijelu do kraja ne možete koristiti Laferova kriva povećanjem stope padne prihod.

– Jednostavno, ako osjetite da ste u toj trgovini na gubitku nećete trgovati nećemo imati 319.000 nego 20.000 pošiljki. Tu treba biti veoma mudar i oprezan. Ova trgovina je postala hit zato što su širom svijeta građani osjetili da im je mnogo jeftinije da na taj nego na klasičan način trguju, kaže Lazović i dodaje da je od institucija tražio detaljnije podatke koja roba se najviše nabavlja i očekuje da će ih brzo dobiti.

Građani se za ovu vrstu trgovine uglavnom odlučuju kada su im potrebni proizvodi kojih nema na crnogorskom tržištu, zbog čega, kako kažu mnogi, nijesu ugroženi domaći trgovci.

Lazović smatra da je među pošiljkama i veliki broj knjiga.

– U mom okruženju značajan broj ljudi preko Amazona naručuje stručne knjige koje ovdje ne mogu da nađu, kaže on i dodaje da je 75 eura u ovom momentu dovoljna mjera.

Kontrola

I poslanik Liberalne partije Andrija Popović smatra da bi, da je ostalo 22 eura, bilo zaustavljeno ovo tržište.

– Svjesni smo da je u EU standard 22 eura, ali je crnogorsko tržište specifično. Veliki broj proizvoda koje građani kupuju preko internera realno nijesu ili su teško dostupni na crnogorskom tržištu. A i kada ih nabave, trgovci cijene takvih proizvoda usljed monopolizacije nerealno naduvaju i građani ih ne mogu priuštiti, kaže Popović.

Komentarišući primjedbe da se događaju i zloupotrebe, odnosno da ima i onih koji tako nabavljenu robu prodaju “na crno, Popović kaže da nije rješenje “kažnjavati” sve građane zbog pojedinaca koji zloupotrebljavaju slobodu trgovine.

– Rješenje je u jačoj inspekcijskoj kontroli i utvrđivanju porijekla robe, smatra on.

Među rijetkima koji su u dilemi i preferiraju evropski limit od 22 eura je poslanik DPS Petar Smolović, koji je krajem protekle sedmice na skupštinskom Odboru za ekonomiju kazao da, pod pretpostavkom da je prosjek po pošiljci 75 eura, ova trgovina je u prošloj godini bila vrijedna 24 miliona eura.

– To znači da smo propustili da uzmemo pet miliona eura poreza. Nasuprot tome, zbog 900.000 eura prihoda budžeta uvodimo akcizu na ugalj, koji se troši na sjeveru države, čime smo dodatno opteretili najugroženiji dio stanovništva i privrede. Ne znam šta pokazujemo ovim liberalizam u elektronskom poslovanju? Ne znam kome je to u interesu, kazao je tada Smolović.

Ministar finansija Darko Radunović je prije tri dana, prilikom usvajanja zakona, objasnio da su odredili granicu od 75 eura na osnovu informacije o prosječnoj vrijednosti pošiljki od 55 do 65 eura, do koje je došla Pošta na uzorcima kontrola.

– Na taj način nećemo ugroziti e-trgovinu koje ima najviše do tog nivoa vrijednosti. Ne ugrožavamo ni prodavce niti proizvođače, jer se uglavnom radi o robi koja nije ili je slabo dostupna na našem tržištu. Procijenili smo zato da možemo da uspostavimo limit od 75 eura, objasnio je ministar.

(Opširnije u Pobjedi)