Bečki institut za međunarodna ekonomska istraživanja (wiiw) objavio je u srijedu svoj novi izvještaj u kojom procjenjuje da će ekonomski pad koji je koronavirus uzrokovao u 23 zemlje istočne Evrope biti gori od pada koji je uslijedio 2009. godine nakon globalne finansijske krize.
Očekuje se da će se prosječni ponderirani realni BDP u regiji smanjiti za 6,1% u 2020. godini u odnosu na 5,6% u 2009. godini, što ovu godinu čini najgorom godinom za ekonomiju istočne Evropu još od početka 1990-ih.
I početni oporavak regije biće znatno slabiji – očekuje se da on bude 2,8% u 2021. u odnosu na 4,4% koliko je iznosio u 2010.
U 2020. godini očekuje se da se smanjenje BDP-a značajno razlikuje u zemljama regije.
Turizam i izvoz kao bolne tačke
Očekuje se da će najveći pad realnog BDP-a u 2020. godini imati Hrvatska (-11%), Slovenija (-9,5%), Slovačka (-9%) i Crna Gora (-8%), što odražava posebno snažno oslanjanje tih zemalja na vanjsku trgovinu i / ili turizam.
Dvije najveće ekonomije u regionu se takođe suočavaju sa značajnom recesijom u ovoj godini; wiiw prognozira da će se realni BDP smanjiti za 6% u Turskoj i 7% u Rusiji.
Za Bosnu i Hercegovinu u ovom istraživanju predviđa se pad BDP-a od 5 % što je ispod prosječnog pada regije koji će iznositi 6,1 posto. U 2021. godini, prema ovom izvještaju, očekuje se rast BDP-a od 3 posto, što je opet nešto bolje od prosjeka koji će iznositi 2,8 posto na nivou regije.
Predviđa se da će stopa nezaposlenosti sa 15,7 posto koliko je iznosila u 2019. godini, ove godine porasti na 19 posto a da će se u 2021. smanjiti na 17 posto.
Najmanji pad u 2020. godini biće u ekonomijama koje se manje oslanjaju na vanjsku trgovinu i turizam, poput Kosova (-4,4%) ili Moldavije (-3%), kao i u onim koje će vjerojatno koristiti značajna fiskalna sredstva kako bi spriječile pad kao Poljska (-4%), Kazahstan (-3%) i Srbija (-4%).
Takođe, zemlje koje su u situaciji da ranije ukinu ograničenja poput Češke mogle bi imati bolje rezultate nego što se to na početku moglo naslutiti (-4,8%).
Oslanjanje na MMF i EBRD
Rizik za negativne prognoze Instituta je prilično značajan. Konkretno, oslanjanje Ukrajine, Moldavije i mnogih zemalja zapadnog Balkana na velike prilive kapitala moglo bi uzrokovati znatne stresove u tim zemljama. Wiiw očekuje da će se doznake, direktna strana ulaganja i prilivi portfelja ove godine snažno smanjiti. Uloga međunarodnih institucija poput MMF-a i EBRD-a bit će presudna u pomoći u upravljanju padom.
Neke će zemlje moći znatno olabaviti fiskalnu politiku kako bi ublažile pad, ali većina istočnoevropskih ekonomija ima prilično ograničene mogućnosti vanjskog finansiranja i stoga će biti prisiljena osloniti se na oskudne domaće resurse. Kako se fiskalni deficit povećava, a nominalni rast smanjuje, omjeri javnog duga i BDP-a naglo će porasti.
Navodi se i kako bi neke od zemalja mogle povećati porezne stope kako bi namirile javni dug.
Kriza bez presedana
Ovo je kriza bez presedana u post-tranzicijskom periodu, a predviđanja instituta podliježu neobično visokom stepenu neizvjesnosti, napominje se u izvještaju.
Moguć je i negativniji scenarij od trenutno projektiranog. Do njega bi došlo ako bi se poklopilo nekoliko faktora, uključujući ponovni rast infekcija, čekanje na cjepivo duže od očekivanog kao i greške u politikama u velika tri stupa globalne ekonomije: SAD, Kini i EU, prenosi BiznisInfo.ba.
S druge strane, šanse za povoljniji ishod su prilično male, ali ih se ne može u potpunosti isključiti.
