Nalaz Vrhovne državne revizije (DRI) je pokazao da je u periodu od 2012. do 2015. godine isplaćen 71 milion eura iz budžeta za sudske sporove, uključujući i radne sporove. Kontrolom su bili obuhvaćeni Ministarstvo unutrašnjih poslova, Ministarstvo odbrane, Ministarstvo pravde i Ministarstvo finansija, piše Pobjeda.
Ovaj izvještaj je bio i razlog kontrolnog saslušanja pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje koje je održano u aprilu ove godine. Ministarstva su imala obavezu da poslije šest mjeseci izvijeste DRI o aktivnostima koje su preduzele povodom njihovih zaključaka. Ipak, i dalje nije jasno da li će neko odgovarati zbog miliona koji su iz budžeta otišli na izgubljene sporove.
Suđenje košta
Kako značajan dio ovog iznosa čine radni sporovi, tada se došlo do zaključka da država ne poštuje prava svojih zaposlenih i da su radnici prisiljeni da ih ostvare putem suda. A to košta. Posebno kada je riječ o potraživanjima iz radnog odnosa koja se moraju namiriti. Pa umjesto da budu plaćena na vrijeme, čak i sa kašnjenjem ili da se spor riješi mirnim putem, stignu na naplatu, najčešće prinudnu, nakon sudskih postupaka zajedno sa kamatama i enormnim sudskim troškovima.
Član senata DRI Branislav Radulović kazao je da je u periodu od 2012. do 2015. godine vođeno 878 radnih sporova. Kao jedan od glavnih problema označio je neadekvatno planiranja budžeta.
U prilog tome govori i izvještaj Ministarstva pravde da je budžetom ovog ministarstva za potrebe Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija (ZIKS), prema uputstvu Ministarstva finansija planiran jedan euro za sudska rješenja. Kako Zakonom o budžetu do prošle godine sredstva za isplatu naknade za prekovremeni rad nijesu postojala, iako je u ZIKS-u zbog smjenskog rada to česta pojava, nijesu mogli postupati po pravosnažnim i izvršnim odlukama zbog nedostatka ovih i neplaniranih budžetskih sredstava, objašnjavaju iz Ministarstva pravde, odgovarajući na preporuku DRI da se moraju izbjegavati postupci prinudne naplate potraživanja i postupati po pravosnažnim i izvršnim odlukama sudova. Ministarstvo odbrane nije u mogućnosti da postupa po odlukama sudova, jer, kako kažu u izvještaju, to onemogućava postojeća procedura Ministarstva finansija.
Jedna od institucija koje su preduzele konkretnu aktivnost nakon kontrolnog saslušanja u Skupštini je Sudski savjet, koji je, kako se navodi u njihovom izvještaju, uputio dopis Komori javnih izvršitelja Crne Gore zahtijevajući izvještavanje o svim podnijetim predlozima za pokretanje izvršnog postupka u kojima je Crna Gora izvršni dužnik. Ovo će, smatraju u Sudskom savjetu, spriječiti povećanje troškova postupka izvršenja na osnovu pravosnažne i izvršne sudske odluke, odnosno plaćanje nagrade i naknade za rad javnim izvršiteljima koji sprovode postupak.
Međutim, ova preporuka se odnosi na situaciju u kojoj je šteta već učinjena i nema načina da se ovaj problem neutralizuje. Preostale preporuke koje je DRI dao odnose se na iznalaženje načina da se ovakvi problemi izbjegnu, posebno kada je riječ o radnim sporovima, za koje ne postoji tačan podatak u kom procentu čine ukupan iznos od 71 milion eura koliko se iz budžeta Crne Gore odlilo.
CdM
