Privredna komora Crne Gore u kontinuitetu prati i analizira uslove poslovanja, identifikuje ključne šanse i izazove, te na osnovu neposredne komunikacije sa kompanijama, pokreće inicijative i predlaže konkretne mjere za otklanjanje ograničenja i unaprjeđenje poslovnog ambijenta.
Kako ističu iz najstarijeg poslovnog udruženja, pogoršanje ekonomskih prilika, usljed pandemijske i krize izazvane ruskom agresijom na Ukrajinu, povod su za ozbiljno preispitivanje stanja i prilika na tržištu, a prije svega za analizu poslovnog ambijenta, biznis barijera i drugih ograničenja koja utiču na održivost i razvoj domaćih kompanija.
Takođe su tokom marta sproveli istraživanje o poslovnom ambijentu. Upitnik je obuhvatio 127 pitanja razvrstanih u osam oblasti koje determinišu uslove poslovanja u Crnoj Gori (poreski sistem, javne nabavke, tržište rada, infrastruktura, administracija, vladavina prava, digitalizacija i digitalna transformacija, pristup izvorima finansiranja), kao i dvije dodatne oblasti koje se odnose na biznis barijere i očekivanja u narednom periodu. Istraživanje je sprovedeno na reprezentativnom uzorku od 382 privredna subjekta različitih veličina, iz svih regiona i djelatnosti. Koncipirana na način koji omogućava uporedivost rezultata istraživanja tokom godina, što je čini pogodnim alatom u pružanju podrške privredi, ali i javnom sektoru u cilju unaprjeđenja poslovne klime koja je u krajnjem osnovni preduslov ekonomskog rasta.
„Na osnovu prosječne ocjene (od ocjene 1 do ocjene 5) za svako pitanje, dobija se prosječna ocjena za određenu oblast. Na kraju se od pojedinačnih prosječnih ocjena po oblastima formirana ocjena poslovnog ambijenta. Dodatno, ispitanici su imali mogućnost da nakon seta pitanja iz određene oblasti u vidu komentara saopšte eventualne primjedbe i sugestije. Rezultati istraživanja, odnosno identifikovani izazovi, predstavljaju značajan input u definisanju prioriteta Komore u kontekstu poboljšanja uslova poslovanja, ali će biti i nezaobilazan argument kojim bi trebalo da se vode donosioci odluka prilikom kreiranja mjera ekonomske politike“, naveli su iz PKCG.
Rezultati ukazuju da je sveukupno stanje poslovnog ambijenta umjereno nepovoljno (2,41), što je u nivou očekivanja do kraja 2023. godine (2,40), ali i znatno lošije u odnosu na period prije pandemije (3,05). Zabrinjavajuće je što je preko polovine anketiranih dalo dvije najlošije ocjene (ocjene 1 i 2) na pitanje o poslovnom ambijentu do kraja 2023. godine.
Nepovoljne prosječne ocjene zabilježene su kod svih oblasti i niže su od zadovoljavajuće/umjerene, odnosno srednje ocjene (3). Najnižom prosječnom ocjenom privrednici su ocijenili oblast pristup finasijama (1,68) dok su najvišu iskazali u domenu digitalizacije (2,82).
„Bez obzira što su prosječne ocjene po oblastima, kao i opšta prosječna ocjena istraživanja na relativno niskom nivou, što ukazuje na nezadovoljstvo privrede poslovnim ambijentom, analizirajući odgovore na pojedina pitanja u okviru navedenih oblasti, uočavaju se i pozitivni stavovi privrednika. U dijelu poreski sistem najbolje su ocijenjeni visina poreza (2,52) i doprinosa (2,60) na lični dohodak. Više od polovine ispitanika je saopštilo da su ove stope umjerene. Pozitivan stav je vidljiv i u oblasti javnih nabavki u dijelu poštovanja roka izmirenja obaveza od strane države (3,28), a u okviru tržišta rada privrednici su najbolje ocijenili znanje i vještine zaposlenih (3,62), te njihovu digitalnu pismenost (3,38). Infrastruktura je prema ocjeni privrednika na umjereno niskom nivou, dok je u okviru nje nešto pozitivniji stav po pitanju vodosnabdijevanja (2,93), internet infrastrukture (2,81) i kvaliteta snabdijevanja električnom energijom (2,73). U oblasti administracije, transparentnost i efikasnost carinske (3,14) i poreske (3,14) je na nešto većem nivou od ostale državne i lokalne administracije. Takođe, na zadovoljavajućem nivou je i procedura registracije preduzeća (3,04). Na kraju, ono što je veoma važno je da privrednici prepoznaju koliko veliki značaj ima digitalna transformacija za rast biznisa (4,03), što je ključna pretpostavka za dalji napredak u ovoj oblasti. Opšti zaključak je da su kompanije u određenoj mjeri zadovoljne pojedinim segmentima u okviru navedenih oblasti, ali da postoji mnogo prostora za unaprjeđenje poslovnog ambijenta“, stoji u rezultatima istraživanja.
Poreski sistem privredni subjekti su ocijenili prosječnom ocjenom 2,22, što znači da fiskalne i parafiskalne namete smatraju umjereno visokim. Pored akciza, privreda je ocijenila visokom i stopu PDV-a, dok su kod parafiskaliteta to naknade izvršiteljima i lokalne naknade (naknada za korišćenje komercijalnih objekata kojima je omogućen pristup sa puta, komunalno opremanje građevinskog zemljišta…).
Prosječna ocjena vezana za javne nabavke (2,55) je blizu zadovoljavajućeg nivoa. Prostora za dalje unapređenje ima kod zakonske regulative u ovoj oblasti, kao i u dijelu koji se odnosi na procedure i rad državnih organa.
Prosječna ocjena za oblast tržišta rada iznosi (2,81) i veća je od prosječne ocjene poslovnog ambijenta. Ono što se prepoznaje kao izazov jesu visok stepen zloupotrebe bolovanja, te procedure i troškovi registracije stranaca. Takođe, privrednici nijesu zadovoljni ponudom kadrova na tržištu rada, što ukazuje na strukturnu nezaposlenost, odnosno neusklađenost tržišta rada i sistema obrazovanja.
Prosječna ocjena za oblast infrastrukture iznosi (2,25) i ispod je prosječne ocjene poslovnog ambijenta. Zabrinjavajuće nisko je ocijenjen kvalitet željezničke infrastrukture, visoka putarina kroz tunel Sozinu i cijena električne energije. Takođe, gotovo sve ostale stavke su nisko ocijenjene osim vodosnabdijevanja i kvaliteta internet infrastrukture. Imajući u vidu značaj turizma za našu zemlju, imperativ mora biti na unaprjeđenju avio dostupnosti (ocjena ispod prosjeka), te uspostavljanju direktnih avio linija sa važnim emitivnim tržištima.
Javna administracija sa prosječnom ocjenom 2,59 je iznad prosjeka ankete. Prosječnu ocjenu ovog poglavlja umanjuje stav privrednika o efikasnosti administracije i visini troškova povezanih sa procedurom prikupljanja dokumentacije i prijavom građevinskih radova, te procedurom nakon završetka objekta, odnosno njegovom uknjižbom. Čak 93% ispitanika smatra da je reforma administracije neophodna.
Prosječna ocjena za oblast vladavina prava je 2,38, što označava umjereno nizak nivo. Izuzetno loše su ocijenjeni brzina rješavanja stečajnih postupaka, poštovanje prava intelektualne svojine, što uz naglašenu selektivnu primjenu zakona predstavlja vrlo bitne ograničavajuće faktore u podizanju konkurentnosti, ali i privlačenju stranih investicija.
Prosječna ocjena za oblast digitalizacije i digitalne transformacije iznosi 2,82 i veća je od prosječne ocjene poslovnog ambijenta od 2,41, i ujedno najbolje ocijenjena oblast u anketi. Ipak, prostor za unapređenje postoji kada je u pitanju zakonodavni okvir, brzina procesa digitalne transformacija društva i učešće e-commerce u ukupnoj prodaji.
Pristup izvorima finansiranja za mikro, mala i srednja preduzeća i dalje je izrazito neadekvatan, o čemu govori podatak da je ova oblast najlošije ocijenjena, sa samo (1,68). Velike kompanije su bolje ocijenile ovu oblast, kao i sektori trgovine i informisanja i komunikacija. Niskoj prosječnoj ocjeni doprinjele su, visoke kamate i kolaterali za sve vrste kredita, sa ocjenama nižim od prosječne, dok je samo ocjena koja se odnosi na složenost procedura i troškove dobijanja kredita iznad prosječne za ovu oblast. Većina ispitanika smatra da je potrebno kreirati posebne oblike finansiranja rizičnih i novih kredita, te proširiti izbor i izvore finansiranja. U tom pravcu je i njihov stav da bi trebalo osnovati Garantni fond.
Pet najvećih biznis barijera u Crnoj Gori su siva ekonomija i nelojalna konkurencija (69,4% ispitanika); nedostatak radne snage (67%); neadekvatna zakonska rješenja (47%); spora naplata potraživanja (46%) i neefikasna javna administracija (45,8%).
“Očekivanja privrednika za 2023. godinu su blago optimistična. Glavni razlozi za optimizam su rast prometa (63%), ličnih dohodaka (60%), poslovnih rezultata (62%), investicija (50%), dok su uporište za negativne prognoze nepovoljnosti iskazane po pitanju rasta troškova (73%), kamatnih stopa (56%) i inflacije (69%). Posebno važna su pozitivna očekivanja po pitanju zaposlenosti (41% rast i 49% na istom nivou, svega 10% očekuje pad). Sumirajući rezultate ankete jasno se uočavaju oblasti u kojima je potrebno uložiti dodatni napor u cilju poboljšanja uslova poslovanja, što će rezultirati podizanjem opšteg nivoa konkurentnosti, većom zaposlenošću, te održivim razvojem privrede”, ističu iz PKCG.
Takođe napominju da se veliki broj komentara privrednika odnosio na važnost predvidljivosti poslovanja i političku stabilnost, uz kritike zbog iznenadnih odnosno čestih izmjena propisa, a bez konsultacija sa poslovnom zajednicom.
