Onlajn trgovina u svijetu, a i kod nas, posljednjih nekoliko godina doživljava ekspanziju, posebno u ovoj godini globalne zdravstvene krize. Imajući taj trend u vidu, nacionalno zakonodavstvo je kroz izmjenu Zakona o zaštiti potrošača unaprijedilo položaj kupaca koji praktikuju ovaj vid trgovine u Crnoj Gori. Ukoliko naručujete iz inostranstva, u slučaju povrede vaših prava, štite vas zakoni zemalja iz kojih poručujete, ali ukoliko se odlučite na sve prisutniju trgovinu putem društvenih mreža, ne računajte na zaštitu, jer je dominantno riječ o neregistrovanim trgovcima. Osim toga, prilikom plaćanja i pored sve naprednije zaštite koje banke obezbjeđuju, ne možete biti dovoljno oprezni, već je neophodna posebna pažnja odakle naručujete i kome dajete svoje podatke.
Zakon
Jedna od najznačajnijih novina Zakona o zaštiti potrošača kada je riječ o onlajn kupovini, jeste mogućnost vraćanja proizvoda 14 dana od prijema jednostranim raskidom ugovora, bez navođenja razloga – navodi generalni direktor Direktorata za razvoj nacionalnog brenda i zaštitu potrošača Jovo Rabrenović. Objašnjava da je trgovac dužan da potrošača na propisan način obavijesti o pravu da raskine ugovor, jer ukoliko to ne uradi, potrošaču se ovo pravo produžava na još 12 mjeseci. Ipak, ovo se ne odnosi na proizvode koji zbog svoje prirode imaju kratak rok trajanja, hotelske rezervacije za određeni datum, iznajmljivanje automobila i slično. Rabrenović navodi da su za poštovanje propisa koji uređuju elektronsku trgovinu nadležne inspekcija za usluge informacionog društva, tržišna, zdravstveno sanitarna i inspekcija za turizam.
– Ovo su predviđene situacije za potrošače koji kupuju na prostoru Crne Gore, ali ukoliko naši potrošači kupuju na teritoriji EU onda u tom slučaju važe propisi države u kojoj se sajt nalazi, odnosno u kojoj je registrovana kompanija koja je vlasnik sajta. Potrošači mogu, ukoliko su dobili nesaobrazan proizvod, da podnesu prigovore institucijama za zaštitu potrošača u državi u kojoj je kupljen proizvod, a ako se radi o internet trgovini onda važe ista pravila kao i kod nas, pa potrošač ima mogućnost da proizvod vrati i dobije novac nazad – navodi Rabrenović i naglašava da je prvenstveno potrebno kontaktirati trgovca, pa tek onda neku od organizacija koje štite prava potrošača, dok se ne dobiju jasne instrukcije o načinu vraćanja robe.
Istraživanje
Rabrenović navodi da su, na osnovu nedavno sprovedenog istraživanja, došli do podatka da 58,1 odsto ispitanika ne kupuje proizvode putem interneta, svaki peti kupuje rjeđe od jednom mjesečno, dok jednom ili više puta mjesečno kupuje njih 12,4, odnosno 9,1 odsto. O svom pravu da u slučaju onlajn kupovine mogu jednostrano raskinuti ugovor u roku od 14 dana, čak 90 odsto ništa nije znalo. Od malog broja onih koji su znali da to pravo postoji, 22 odsto je smatralo da je taj rok 15, a 17 odsto da je rok sedam dana.
Kada je riječ o zakonu o zaštiti potrošača čije su izmjene stupile na snagu u martu, 70 odsto ispitanika je upoznato da je donijet, što, u poređenju sa prošlogodišnjim istraživanjem, ukazuje na malo povećanje nivoa upoznatosti građana. Značajan procenat ispitanika, 42,3 odsto ima percepciju da građani Crne Gore uglavnom ili uopšte nijesu upoznati sa zakonom. Ipak, objašnjava Rabrenović, rezultati ovog istraživanja pokazuju da je stepen lične upoznatosti sa zakonom veći od opšte percepcije, pa je 33 odsto njih navelo da jeste upoznato sa zakonom, dok je opšta percepcija da je njih samo 16 odsto.
Kupovina
Kada je riječ o onlajn kupovini iz inostranstva, paketi najčešće stižu iz EU, Kine, Amerike, Velike Britanije, Hong Konga i Singapura, kaže za Pobjedu Mirza Tuzović iz DHL-a, svjetski poznate kompanije u ekspresnoj dostavi pošiljaka. Navodi da je ukupan broj uvezenih paketa putem DHL-a, za prvih deset mjeseci ove godine, dostigao obim pošiljaka za cijelu prošlu godinu. Od tog broja, oko 40 odsto pošiljki poručeno je putem interneta, kaže Tuzović i dodaje da promet onlajn kupovine godišnje raste za oko deset odsto.
– Kako je pred nama period novogodišnjih praznika i velikih rasprodaja očekujemo porast broja pošiljki koje čine kupovinu putem interneta. Naša preporuka svima koji žele da poruče određene proizvode kupovinom onlajn jeste da izvrše provjeru internet prodavnice, metoda plaćanja, način otpreme kao i uvozne carinske procedure, koje ih mogu očekivati za poručenu robu – navodi Tuzović.
Prema našem zakonu, prilikom naručivanja robe u vrijednosti do 75 eura, kupac nema obavezu da plaća PDV ni carinu. Međutim, za robu vrijednosti između 75 i 150 eura, kupac mora platiti PDV od 21 odsto na iznos računa i troškove prevoza, dok je za robu vrijednosti preko 150 eura dodatno dužan platiti i carinu.
Prema informacijama sa info portala Uprave carina, fizička lica putem interneta mogu poručivati robu isključivo za lične potrebe. Posebno upozoravaju da se mora voditi računa da se ne naručuje roba koja nije originalna, te da će carinski organ, ukoliko posumnja da je riječ o krivotvorenoj robi, preduzeti mjere koje mogu dovesti do trajnog oduzimanja i uništenja takve robe. Šta je sve dozvoljeno naručiti preko interneta, pobrojano je na njihovom info portalu. Zabranjeno je poručivati ljekove, hranu, duvanske proizvode i slično, dok je za porudžbinu i uvoz dronova, predmeta od plemenitih metala, oružja za sportsku upotrebu neophodno pribaviti dozvolu Ministarstva ekonomije. Bez njihove dozvole nije moguće naručiti ni 3D štampač i opremu, a bez podnošenja saobraćajne dozvole ni auto djelove.
Bezbjednost plaćanja
Prilikom onlajn kupovine, posebno treba voditi računa o bezbjednosti korišćenja platnih kartica, imajući u vidu brojne zloupotrebe koje se svakodnevno dešavaju. Iz NLB banke navode da iako je zabilježen veći broj internet platnih transakcija, broj onih koje ukazuju na zloupotrebu nije povećan.
– Sve NLB kartice imaju bezbjednosni sms i mogućnost 3D secure zaštite. U cilju prevencije zloupotreba, ali i razrješavanja slučajeva za koje se posumnja da se radi o zloupotrebama, banka primjenjuje bezbjednosne standarde i procedure koji su međunarodno priznati i usklađeni sa standardima globalno priznatih platnih sistema– navode iz ove banke.
Ipak, najvažniji faktor u prevenciji potencijalnih zloupotreba jeste savjesno rukovanje karticom, kažu iz banke, ukazujući da se hakeri koriste različitim načinima da dođu do podataka. Zato posebno naglašavaju da povjerljive podatke kupci ukucavaju samo na sajtovima koji imaju sigurnosni protokol šifrovane komunikacije koji štiti od eventualnih zloupotreba. Napominju da je najbolje birati sajtove koji imaju oznaku o zadovoljavanju sigurnosnih standarda Vise i Mastercarda.
– Pri kupovini na ovim sajtovima korisnik potvrđuje identitet, autentičnost kartice unošenjem jednokratnog koda. Ovaj kod se dobija putem SMS poruke ili email-a koji su registrovani u banci – navode iz NLB-a napominjući da podatke o PIN-u nikada ne ostavljaju.
Da je pandemija korona virusa uticala na povećanje korišćenja elektronskih servisa, ukazuju i iz Erste banke u kojoj je od početka marta znatno povećan broj zahtjeva za mobilno i elektronsko bankarstvo. Prema riječima direktora Sektora direktnih kanala Bojana Burića, građani svaki treći nalog realizuju putem elektronskih servisa, koji su, kako navodi, postali saveznik u borbi protiv širenja virusa.
– Korisnici Erste platnih kartica mogu, na jednostavan i siguran način, plaćati robu i usluge putem interneta. Dodatni nivo zaštite obezbjeđuje besplatna usluga Identity Check, zahvaljujući kojoj će, prije zaključenja onlajn transakcije, korisnik dobiti SMS sa jednokratnom lozinkom na svoj mobilni telefon, a kojom će potvrditi da je zaista on inicijator transakcije. Ova usluga funkcioniše na prodajnim mjestima internet trgovaca koji podržavaju ovu uslugu, a na kojima se nalazi prepoznatljiv znak mastercard ID Check – kaže Burić preporučujući klijentima da osim što je potrebno da na uređajima imaju antivirus programe, svoje lozinke ne dijele ni sa kim niti ih zapisuju, kao i da izbjegavaju kupovinu putem otvorene i besplatne wi-fi mreže.
Zakonom nezaštićeni oni koji kupuju putem društvenih mreža
Da građani ipak nijesu u dovoljnoj mjeri upoznati sa svojim pravima, smatraju u Centru za zaštitu potrošača (CEZAP). Prema riječima pravnog savjetnika Željka Tomovića, najčešće pritužbe odnose se na kupovinu putem društvenih mreža. Kako je većina takvih trgovaca neregistrovana, tako ni zakon ne može zaštititi one koji se odlučuju na ovaj vid kupovine.
– Razlog je u tome što se tom prilikom ne dobijaju nikakvi dokazi o trgovini, poput računa i prateće dokumentacije, čime je ostvarivanje zakonskih prava prilikom ovakve onlajn kupovine osujećeno – navodi Tomović ukazujući da potrošači zbog toga moraju biti svjesni ovih rizika i eventualnih posljedica.
Preporučuje da prilikom onlajn kupovine provjere da li je trgovac registrovan i da li ima poštansku adresu, savjetujući da ukoliko nema, odustanu od takve trgovine, jer to može ukazivati da i nije baš pouzdan. Tomović smatra da bi potrošači trebalo da kupuju preko sigurnih sajtova za koje postoje pozitivne recenzije. Naglašava potrebu provjere cijena pored proizvoda te postojanja eventualnih dodatnih troškova marži ili dostave, navodeći da se najbolja zaštita postiže sintezom pravilne informisanosti i odgovarajućih zakonskih rješenja.
Izvor: Pobjeda
