Dok se s nestrpljenjem očekuje najavljena odluka Evropske centralne banke o uvođenju negativne kamate na depozite poslovnih banaka u ECB-u, analitičari već razmatraju moguće nenamjerne i/ili neželjene posljedice novog kvantitativnog otpuštanja.
Prema pisanju Matthewa Lynna s Wall Street Journalovog Market Watcha, oko dvije stvari se svi slažu. Prva je da se ECB mora upustiti u neki oblik novog kvantitativnog otpuštanja, a druga je da neće djelovati na način kako su ECB, analitičari i svi drugi očekivali.
On predviđa da će se dogoditi pet posljedica na koje u ECB-u nisu mislili.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
Prvo, novi nekretninski balon u istočnoj Evropi. Novac će se iz eurozone prelijevati u susjedne regije, ali banke iz eurozone neće kreditirati male biznise u Španiji ili Portugalu, već je izvjesnije da će se uvaliti na obližnja špekulativna tržišta. Tržišta istočne Evrope koja su “u razvoju”, poput Hrvatske, od 2008. godine izgledaju kao na putu u smrt, ali evropsko bi kvantitativno otpuštanje moglo dovesti do buma cijena imovine, posebno nekretnina.
Drugo, eksplodirati će vrijednost britanske funte. Tržišta valuta ne vole vidjeti da centralne banke štampaju novac, pa je izgledno da će investitori izlaziti iz eura i preseliti se najbližem susjedu, a to je funta. Velika Britanija raste po stopi bržoj od ostatka EU, a Bank of England mogla bi ove godine dići svoje ključne stope. Paradoksalno, snaga funte i pad inflacije će odgoditi do dizanje stopa, pa će još barem godinu dana vrijednost funte rasti.
Treće, brže će rasti kamatne stope u SAD-u. Američka centralna bank Federalne rezerve još mora odlučiti kad će dići stope. Likvidnost koju će stvoriti ECB će se proširiti svijetom, a mnogo od tog novca će završiti i u SAD-u, pa će i FED-u zadavati manje posla. Rezultat je da će FED moći svoj program kvantitativnog otpuštanja obustaviti prije nego se očekuje, a moći će podizati kamatne stope bez negativnih učinaka, jer će efekti evropskog otpuštanja likvidnosti biti u punoj snazi.
Četvrto, Njemcima će se svidjeti kvantitativno otpuštanje. Lynn kaže da stalno čitamo kako Njemci imaju fobiju od štampanja novca zbog hiperinflacije iz 20-ih godina prošlog vijeka. No, ove godine će ECB biti uspješan u spuštanju kursa eura što će pomoći izvoznicima koji su u najvećem broju Njemci. Njihove će dobiti skočiti, kao i cijene dionica najvećih izvoznih kompanija. Do 2015., njemački indeks DAX će otići u nebo, kao i bogatstvo prosječnog Nijemca, tvrdi Lynn. Rezultat će biti da će Nbjemci početi misliti da je kvantitativno otpuštanje super, jer ljudi vole biti bogatiji bez puno truda.
Peto, cijena zlata će ući u dugotrajno medvjeđe tržište. Generalno, svi se slažu da povećanje količine novca u sistemu vodi do smanjenja povjerenja u novac i ulagači bježe sigurnijim čuvarima vrijednosti poput zlata. No, što se dogodilo? ECB je najavio povećanje likvidnosti u sistemu, a cijena je pala s 1300 dolara s početkom maja na 1245 dolara. Moguće je da je pukla veza između zlata i novca. Ako ta ideja dobije na snazi, zlato će biti u problemima, umjesto slabljenja, cijena bi mu mogla nastaviti kontinuirano stagnirati, misli Lynn.
