Odbor udruženja špeditera razmotrio je tekst Carinskog zakona i Izvještaj o lakoći poslovanja – Doing Business. Članovima su prezentovane usluge kompanije BI Consulting, aktivnosti u CEFTA regionu, te informaciju o reprografskim pravima. Usvojen je Izvještaj o radu Odbora za 2019. i razmotren Izvještaj o radu Privredne komore.
Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Radovan Radulović, a u radu su, pored članova, učestvovali potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović, predstavnice Ministarstva finansija – Bojana Bošković generalna direktorica za finansijski sistem i unapređenje poslovnog ambijenta i Snežana Vujanović sekretarka Nacionalnog komiteta za trgovinske olakšice, zatim Uprave carina – pomoćnica direktora Snežana Vučković, načelnica Odsjeka za carinske postupke Tatjana Vujisić, načelnica u Odsjeku za vrijednost i porijeklo robe Stojanka Milošević i Milanka Strunjaš, načelnica Odsjeka za zaštitu prava intelektualne svojine, te osnivač BI Consulting Ratko Nikolić.
Carinski zakon
Predsjednik Odbora Radovan Radulović je kazao da je u toku izrada predloga novog Carinskog zakona, čije je usvajanje planirano Programom rada Vlade u IV kvartalu 2020. godine.
Pomoćnica direktora Uprave carina Snežana Vučković je saopštila da je primjena novog zakona, koji su uradili zajedno sa predstavnicima Ministarstva finansija i uz podršku GIZ-a, predviđena od 1. aprila 2021. godine.
Tada će se otpočeti i sa primjenom Novog kompjuterizovanog tranzitnog sistema (NCTS) na nacionalnom nivou. Novom regulativom postići će se izuzetno visok nivo usaglašenosti sa Carinskim zakonom Unije, odnosno sa zahtjevima pregovaračkog poglavlja 29.
“Najznačajnija novina, u ovom kompleknom zakonu punom procedura, je što će kompletan proces carinjenja biti bespapiran. To će ubrzati carinske procedure i smanjiti troškove privrednicima”, navela je Vučković.
Tatjana Vujisić, načelnica u Odsjeku za vrijednost i porijeklo robe, objasnila je da će Zakonom biti unapređena komunikacija između carine i privrednih subjekata, koja će se obavljati elektronskim putem, što će doprinijeti većoj pravnoj sigurnosti, pojednostavljenju, modernizaciji i racionalizaciji carinskih procedura u skladu sa savremenim potrebama.
“Razmjene informacija, kao što su deklaracije, zahtjevi ili odluke, između carinskih organa i privrednih subjekata, te čuvanje tih informacija vršiće se upotrebom tehnika elektronske obrade podataka. Za primjenu ove odredbe potrebno je razviti nove i nadograditi postojeće IT sisteme, što zahtjeva izvjesno vrijeme. Odložiće se primjena odredbi koje regulišu upotrebu elektronskih sistema koji ne budu bili operativni”. rekla Vujisić.
Uprava carina, u saradnji sa međunarodnim organizacijama, radi na unapređenju sistema u cilju ubrzavanja trgovine i implementacije određenih olakšica. U toku su aktivnosti na uvođenju nacionalne aplikacije za akcize koja će ovu proceduru učiniti bespapirnom, kandidovan je projekat za implementaciju sistema carinskih odluka, a implementirali su E manifest za ekspresne pošiljke, koji će u narednom periodu biti proširen na poštanski i pomorski saobraćaj, te dodatno ubrzati carinske formalnosti.
Doing business
Izvještaj o lakoći poslovanja – Doing Business 2020 prezentovala je predstavnica Ministarstva finansija Bojana Bošković.
Doing Business dokument Svjetske banke analizira koliko je lako, prema važećoj zakonskoj regulativi zemlje, otvoriti malo ili srednje preduzeće i poslovati. Projekat Doing Business započeo je 2002. godine, a prvi izvještaj objavljen je 2003. godine i objedinio je ekonomije 133 zemlje, mjerene kroz pet indikatora.
Danas Izvještaj o lakoći poslovanje predstavlja kvantitativne pokazatelje o poslovnoj regulativi i zaštiti imovinskih prava koji su uporedivi sa 190 zemalja svijeta, mjerenih kroz 11 indikatora, koji odražavaju bitna područja životnog ciklusa preduzeća.
“Doing Business izvještaj je veoma bitan jer predstavlja važno štivo za investitore”, rekla je Bošković.
Rezultati saopšteni u Doing business izvještaju osnova su rangiranje, definisanje raznih povoljnosti i izradu nacionalnih politika. Za privredu to, pored ostalog, znači potvrdu pouzdanosti za saradnju sa inostranim parnerima.
U najnovijem Izvještaju Crna Gora je zauzela 50. mjesto na listi od 190 rangiranih zemalja. U poređenju sa prošlogodišnjim izvještajem, Crna Gora je povećala ocjenu za 1,07 i zadržala isti rang.
Najznačajniji napredak je ostvaren kod indikatora dobijanje građevinskih dozvola, gdje se Crna Gora našla na 40. mjestu i time poboljšala rang u ovoj oblasti za 35 mjesta.
Crna Gora se nalazi na 41. mjestu, kod indikatora prekogranična trgovina, koji tretira procedure za izvoz i uvoz. Izvještaj u okviru ovog indikatora, mjeri vrijeme i troškove vezane za izvoz i uvoz standardne robe, kao i broj dokumenata potrebnih kako bi se spoljnotrgovinski posao izvršio. Podindikatori obuhvataju proceduralne zahtjeve, neophodnu dokumentaciju i postupak na carini i drugim regulatornim tijelima, kao i u lukama. Takođe, podindikatori obuhvataju i logistiku, uključujući vrijeme i troškove unutrašnjeg transporta do najvećeg poslovnog centra.
Predstavnica Ministarstva je ukazala da za indikator postoji svega četiri kontributora, što utiče na realnost prikazane slike u Izvještaju.
“Veoma je mali broj kontributora ovom Izvještaju kod nas. Ukupno ih je 67, dok je u Srbiji recimo 186. U toku je slanje dodatnih upitnika i pozivam vas da budete kontributori. Vrlo je bitno da se što više uključimo i damo precizne odgovore, kako bi rezultati u Izvještaju bili bolji”, rekla je potpredsjednica Komore Ljiljana Filipović.
Bi consulting
Ratko Nikolić, BI Consulting, predstavio je usluge ove kompanije koje doprinose boljem poslovnom odlučivanju. Njihove servise koristi više od 300 preduzeća, finansijske institucije, uključujući sve poslovne banke. Njihov sajt binfo.me sadrži podatke o firmama u Crnoj Gori i regionu koji se ažuriraju na dnevnom nivou. Potencijalni partneri, na osnovu podataka koje obezbjeđuje portal binfo.me, mogu da ocijene nivo rizika poslovanja sa pojedinim kompanijama. Nikolić je kazao da članovi Odbora mogu mjesec dana besplatno koristiti ovaj portal, a kasnije sa popustom.
Reprografska prava
Informaciju o reprografskim pravima predstavila je potpredsjednica Filipović. Ona je kazala da pregovori sa Organizacijom za ostvarivanje reprografskih prava Crne Gore u cilju zaključivanja sporazuma kojim bi se utvrdila visina naknada za korišćenje pisanih djela u štampanom i elektronskom format nisu uspjeli pa će Ministarstvo ekonomije odrediti privremenu tarifu po ugledu na najbolju praksu iz okruženja.
CEFTA
Filipović je informisala Odbor i o nedavnim aktivnostima u CEFTA regionu. Na Zajedničkom odboru CEFTA u Tivtu, 25. februara je donijeta Odluka o olakšavanju trgovine voćem i povrćem u CEFTA regionu, što će omogućiti da znatno bude smanjeno vrijeme I troškove za koje će ovi proizvodi stići na tržišta ekonomija regiona.
Ova odluka će se implementirati u naredne dvije do tri godine što će podrazumijevati usaglašavanje propisa u zemljama potpisnicama, pripremu višegodišnjeg plana kontrole, pravljenje registara trgovaca/proizvođača voćem i povrćem.
Odluka o ovlašćenim privrednim subjektima (AEO) u CEFTA regionu stupa na snagu 1.aprila i podrazumijeva priznavanje statusa ovlašćenog privrednog subjekta između članica CEFTA regiona. S tim u vezi potrebno je u sardanji sa Upravom carina animirati firme da apliciraju za dobijanje statusa ovlašćenog privrednog subjekta.
Aktivnosti CEFTA Sekretarijata u narednom periodu takođe će biti usmjerene na usklađivanje radnog vremena svih službi na graničnim prelazima, što je dodatna obaveza iz Protokola 5, kao i na unapređenje razmjene podataka između njih.
Planirano je otpočinjanje novih bilateralnih pregovora oko PEM konvencije, što će olakšati sticanje porijekla za proizvođače duvana iz Crne Gore, budući da se njihova proizvodnja zasniva većinom na sirovinama iz uvoza.
U dijelu trgovine uslugama usvojen je novi Protokol 6. Nastaviće se sa aktivnostima na pronalaženju modela za priznavanje kvalifikacija i to za sve regulisane profesije. Takođe, planirana je saradnja u licenciranju pravnih lica (turizam, građevina, poštanske usluge).
Unapređenje e-trgovine u CEFTA regionu planirano je u naredne tri godine. Aktivnosti će obuhvatiti harmonizaciju propisa u zemljama regiona sa EU, te priznavanje elektronskih potpisa. Za unapređene e-trgovine od posebne važnosti biće i pitanja zaštite potrošača, zaštite prava intelektualne svojine, nadzor nad tržištem, te pitanje ubrzanja carinskih postupaka kod ove vrste trgovine.
U saradnji sa RCC za naredni period planirano je i sprovođenje aktivnosti u pravcu smanjenja bankarskih naknada kada je u pitanju platni promet između zemalja regiona.
Najavljeno je inoviranje Memoranduma o saradnji koji je ranije potpisan između KIF-a, CEFTA Sekretarijata i GIZ-a.
