Usvajanje predloga o drastičnom povećanju koncesionih naknada za igre na sreću dovelo bi do zatvaranja dvije trećine kladioničarskih mjesta i otpuštanja oko hiljadu radnika, pišu Vijesti.
Analiza Udruženja priređivača igara na sreću LIGA pokazala je da prihod od koncesije neće porasti sa 12 miliona iz 2020. na planiranih 25 miliona u ovoj godini, već će zbog zatvaranja i nemogućnosti rada najvećeg broja priređivača pasti za najmanje četiri miliona eura.
To Udruženje je uradilo analizu na osnovu predloga Zakona o igrama na sreću Ministarstva finansija kojeg su Vijesti objavile prošle sedmice.
Prema podacima iz privrednog registra, sada je aktivno oko 40-ak firmi registrovanih za igre na sreću koje zapošljavaju oko tri hiljade radnika.
Iz Udruženja navode da ih niko nije konsultovao prilikom izrade zakona, da su tokom javne rasprave poslali veliki broj primjedbi, da je javna rasprava nakon produženja završena u maju prošle godine, a da izvještaj sa nje još nije objavljen iako je zakonski rok 15 dana.
Takođe iz Ministarstva im nijesu odgovorili na brojne dopise.
”Iz medijskih natpisa obaviješteni smo da se predviđaju brojne novine za našu djelatnost u vidu značajnog povećanja naknada za kladioničke igre i to sa 500 eura na 800 eura u fiksnom dijelu po kladioničarskom mjestu i povećanje varijabilnog dijela naknade sa deset na 20 odsto, na osnovicu koju čini razlika uplate i isplate”, naveli su iz Udruženja.
Prema njihovim riječima, povećanje fiksne naknade u iznosu od 60 odsto i istovremeno povećanje i varijabilne naknade za 100 odsto je enormno fiskalno opterećenje za priređivače kladioničkih igara koje neće dati željene efekte za budžet, već će rezultirati zatvaranjem objekata i fiskalnom evazijom.
“Ovoliko veliko fiskalno opterećenje ne poznaju ni uporedna zakonodavstva iz regiona. Naime, prema Zakonu o igrama na sreću u Srbiji, naknade za priređivanje kladioničkih igara iznosi 550 eura po kladionici u dinarskoj protivrijednosti u fiksnom dijelu i 15 odsto od razlike uplate i isplate u varijabilnom dijelu”, rekli su iz LIGE.
Uvođenje mjera kontrole spiskova građanima kojima se ovim predlogom zabranjuje učešće u igrama na sreću, poput korisnika materijalnog obezbjeđenja, studenata koji dobijaju stipendiju, osoba koje neplaćaju alimentaciju i slično, uslovilo bi, kako smatraju u LIGI, neophodno angažovanje još ljudstva u svakom objektu, što bi uz značajan porast koncesionih naknada za konačan rezultat imalo nerentabilno poslovanje mnogih priređivača.
”Prema procjenama ovi efekti će usloviti zatvaranje dvije trećine dosadašnjih objekata i smanjenje prihoda budžeta. Uz to jedan broj privrednih subjekata iz ove djelatnosti neće biti u mogućnosti da nastavi svoje poslovanje uz najavljene novine u ovoj djelatnosti”, rekli su iz Udruženja.
Zatvaranje velikog broja objekata, kako se dodaje, znači i gubitak radnih mjesta, po svakoj kladioici minimum tri radna mjesta, što bi u krajnjem rezultiralo gubitkom preko hiljadu radnih mjesta.
“Na primjer, prema evidenciji Uprave za igre na sreću polovinom decembra 2020. godine u Crnoj Gori je poslovalo 16 privrednih društava za kladioničarske ige sa ukupno 1,03 hiljade kladionica. Zatvaranje dvije trećine objekata značilo bi zatvaranje 684 kladionice”, naveli su iz Udruženja.
Zatvaranje tolikog broja objekata uslovilo bi, kako su rekli, gubitak prihoda budžeta – 684 zatvorene kladionice puta 500 eura mjesečno, što je 342 hiljade eura na mjesečnom nivou, samo u fiksnoj naknadi, odnosno 4,1 milion eura na godišnjem nivou.
