Deinfluenseri predstavljaju novi trend u digitalnom prostoru, suprotstavljajući se tradicionalnim influenserima, koji promovišu proizvode, usluge ili životne stilove na društvenim mrežama.
Ovaj termin se odnosi na osobe koje koriste svoj uticaj na internetu da bi kritikovale ili razotkrivale negativne aspekte proizvoda, brendova ili trendova, često promovišući ideju održive potrošnje, etičke proizvodnje ili transparentnosti brendova. Deinfluenseri su u Americi popularni već nekoliko godina, a od nedavno postaju trend i u našem regionu.
Deinfluenseri ne samo da pružaju drugačiju perspektivu na proizvode i usluge koje tradicionalni influenseri promovišu, već takođe imaju značajan uticaj na potrošače i brendove. Oni svojim pratiocima nude, kako oni kaži -„iskrene ocjene i mišljenja, često iz ličnog iskustva“, o proizvodima ili uslugama koje smatraju nepotrebnim, precijenjenim ili neetičkim. Ovakav pristup pomaže u formiranju kritičkijeg stava prema potrošačkoj kulturi i promoviše informisaniju kupovinu.
Iznošenje problema „unutar“ brenda
Deinfluensera ima na svim društvenim mrežama – od YouTube-a gdje objavljuju video sadržaje o neefikasnosti određenih kozmetičkih i drugih proizvoda, do onih na Instagramu ili TikToku koji razotkrivaju realnost iza „savršenih“ životnih stilova promovisanih putem društvenih mreža. Jedan od poznatih primjera deinfluensinga jeste pokretanje kampanja protiv fast fashion industrije, gdje deinfluenseri ističu probleme povezane sa etikom i održivošću, te promovišu alternativne, održivije modne izbore.
Jedna od najpoznatijih deinfluenserki na TikToku je Jennifer Wang, farmaceutkinja u jednoj bolnici u Torontu, koja je na društvenim mrežama još od 2015. godine, a stekla je popularnost svojim OOTD (outfit of the day) fotografijama na Instagramu. Vremenom je krenula objavljivati videe u kojima razotkriva nizak kvalitet skupih proizvoda.
Na potrošače, deinfluenseri djeluju osvješćujuće
Uticaj deinfluensera na brendove može biti veoma snažan, jer iznošenje problema „unutar“ brenda može dovesti do negativnog javnog mišljenja ili čak bojkota. S druge strane, kritike deinfluensera mogu poslužiti i kao vrijedan feedback za brendove, podstičući ih na preispitivanje svojih praksi i poboljšanje kvaliteta proizvoda ili usluga. Kroz ovaj proces, brendovi imaju priliku da izgrade transparentniju i etičkiju sliku, što može privući „svjesnije“ potrošače.
Na potrošače, deinfluenseri djeluju osvješćujuće. U moru reklama i promotivnog sadržaja, deinfluenseri pružaju alternativnu perspektivu, omogućavajući pratiocima da donose informisanije odluke o kupovini. Ovaj trend podstiče kritičko razmišljanje i promoviše vrijednosti kao što su održivost, etička proizvodnja i transparentnost.
Na kraju, pojava deinfluensera u digitalnom svijetu predstavlja važan pomak u načinu na koji se brendovi i proizvodi predstavljaju i percipiraju na društvenim mrežama. Njihov uticaj na brendove i potrošače može biti značajan, pružajući platformu za promociju transparentnosti, etike i održivosti u svijetu koji je sve više zasićen konzumerizmom. Kroz svoje djelovanje, deinfluenseri ne samo da kritikuju trenutne trendove, već i aktivno učestvuju u kreiranju novih, odgovornijih načina potrošnje.
Izvor: Merketing mreža
