Na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu sve se više raspravlja o manama globalizacije i o tome što se može učiniti u pogledu rješavanja problema nejednakosti.
Svima je iznenada na usnama riječ: srednja klasa. Čak je i američki potpredsjednik Joe Biden u svom oproštajnom govoru pozvao da se učini više da se bogatstvo rasporedi na veći broj ljudi i da što veći broj ljudi ostane u srednjoj klasi. “Zgnječeni i ljuti: Kako riješiti problem krize srednje klase“, bio je naziv panel diskusije u srijedu.
Šefica Međunarodnog monetarnog fonda Christine Lagarde okrivila je politike: “Ljudi ne vjeruju vladama, nemaju nadu i razočarani su“. Bivši državni sekretar SAD-a i ekonomista sa Hardwarda Larry Summers osvrnuo se na ishod američkih izbora: Ljudi imaju utisak da se Vlada neće boriti za njih. Vlada usmjerava svoju energiju na akcije u trećem svijetu, migrante ili manjine. “Razlike u distribuciji nejednakosti povezane su sa Trumpovim izborom. Glasanje je bilo “bizarna manifestacija zabrinutosti zbog nejednakosti. Lekcije iz istorije su pokazale da populisti nemaju rješenja i često promovišu ono za šta nisu htjeli da se bore“, kazao je Summers.
On je optužio novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa za iznuđivanje nekoliko kompanija da se vrate u SAD.
Summers je naveo primjer četiri ili pet Trumpovih telefonskih poziva direktorima da spasi nekoliko stotina radnih mjesta u SAD-u. To je dovelo do devalvacije meksičke valute za 15 procentnih poena. Ova kratkoročna akcija mogla bi koštati hiljade radnih mjesta, rekao je Summers.
Šefica MMF-a Christine Lagarde istakla da da je potrebno da se učini nešto za rastuću nejednakost i da institucija kojoj je na čelu preudzima neke korake na tom polju od 2013. godine. “Ali, to nije naš posao“, kazala je Lagarde, dodajući da je to posao za politiku. “Ako politika ne učini nešto sada, onda … ne znam kada će učiniti“.
Italijanski ministar finansija Pier Carlo Padoan optužio je Evropsku uniju da nema nikakav plan da se suprotstavi populističkim snagama. Evropa nema odgovor na izazove američkog predsjednika Donalda Trumpa i britansku odluku o istupu iz članstva u Evropskoj uniji, rekao je Padoan i dodao da se ovi problemi moraju uzeti vrlo ozbiljno.
Predstavnici kompanija kazali su kako bi se u borbi protiv nejednakosti mogli ograničiti neki od negativnih efekata globalizacije. Farmaceutska industrija želi da se bavi nekom vrstom garancija za povraćaj novca. Direktor Novartisa Joe Jimenez zalaže se za novi cjenovni sistem u kojem će se lijekovi plaćati samo kada djeluju. Plaćalo bi se za efikasnost tretmana umjesto broja prodatih tableta. “Nedavne kontroverze oko cijena lijekova okaljale su ugled farmaceutske industrije“, napisao je Jimenez u komentaru na web stranici Svjetskog ekonomskog foruma.
“Industrija mora raditi napornije da pokaže da njihov novac vrijedi“, dodao je Jimenez. Jimenezova ideja nije nova. Novartis i Roche sličan predlog iznijeli su prije dvije godine.
