Kraj sedmice na tržištu kapitala bio je isplativ za trgovce eurom čija vrijednost je neočekivano rasla, kao i za one koji su jen zamijenili za američku valutu. Međutim, održavanje ovakvih trendova u nekom dužem vremenskom roku nije realno očekivati u ovom periodu zbog specifičnih prilika koje se javljaju na kraju kvartala.
Budući da je riječ o sredini godine i trenutku u kojem se sumiraju finansijski tokovi ovakav odnos valuta ne bi trebalo da zabrinjava trgovce valutama koji su bili na gubitku, niti da onima koji su u povoljnom trenutku ostvarili dobit najavi nastavak povoljne klime. Na kraju svakog kvartala takođe dolazi i do revidiranja investicionih portfolija, tako da je značajan dio trgovine posljendjeg radnog dana u junu uslovljen transakcijama koje su ostvarene u cilju zatvaranja pozicija.
[widgets_on_pages id=”Turizam”]
Rast eura
Vrijednost američkog dolara ponovo je na kraju sedmice snižena u odnosu na euro, što je dovelo do neočekivanih, većih oscilacija na valutnom tržištu pred zatvaranje trgovine. Ovakav trend uslovljen je smirivanjem situacije vezane za očekivanja da bi Federalne rezerve mogle ukinuti ekonomske stimulanse ekonomiji Sjedinjenih Američkih Država zbog kojih je sedmicama unazad na tržištima vladao oprez ulagača.
Evropska valuta zabilježila je rast od 0,3 odsto u odnosu na američku, pa se na kraju sedmice euro mijenjao za 1,307 dolara. Istovremeno, dolar je rastao u odnosu na japansku valutu čak 0,8 odsto dostigavši vrijednost od 99,18 jena.
Razlog zbog kojeg, međutim, nije realno očekivati rast eura jeste ukupna situacija u eurozoni, naročito nakon upozorenja predsjednika Evropske centralne banke Marija Dragija da bi ta institucija mogla okončati praksu vođenja labave monetarne politike.
Pad cijene zlata
Na robnim berzama u međuvremenu došlo je do pada cijene zlata čija se vrijednost neposredno pred zaključvanje ovosedmične trgovine našla ispod 1,2 hiljade dolara, po prvi put od sredine 2010. godine.
Na kraju sedmice došlo je i do pada cijene bakra od 0,1 odsto, budući da je pad cijena sirovina uslovljen strahovanjima od usporavanja rasta kineske ekonomije, budući da je ta zemlja najveći svjetski potrošač sirovina.
Takođe, Kina je nakon Indije najveći svjetski kupac zlata, zbog čega pad kupovne moći i slabija tražnja znatno obaraju cijenu ovog plemenitog metala. Ukupnoj situaciji doprinosi i odluka centralnih banaka širom svijeta da se smanji uvoz zlata, zbog čega bi cijena mogla padati još neko vrijeme.
pobjeda.me
