Da li klijenti banaka koji stopiraju plaćanje kredita do tri mjeseca mogu odmah da dobiju novi plan otplate, a ne da čekaju da istekne rok na koji su ga odložili, operativno je pitanje i stvar organizacija svake banke.

To je kazao generalni sekretar Udruženja banaka (UBCG) Bratislav Pejaković na interesovanje “Vijesti”.

Pojedine banke, nakon dostavljanja prijave, navode da će prije isteka moratorijuma pripremiti novi plan otplate.

U uputstvu Centralne banke piše da će korisnici kredita nastaviti sa otplatom nakon isteka moratorijuma u skladu s planom otplate koji će banke pripremiti i naknadno dostaviti klijentima.

Podnošenje zahtjeva za odlaganje otplate kredita počelo je juče, a iz komercijalnih banaka “Vijestima” kažu da su prvog dana dobili veliki broj zahtjeva.

Građanima koji žele da do tri mjeseca stopiraju otplatu kredita, kad nastave da ga vraćaju mjesečne rate će biti nešto veće jer će im banke ono što nisu plaćali ravnomjerno raspodijeliti na preostali broj rata.

Rok za otplatu kredita biće produžen do tri mjeseca u odnosu na period na koji su uzeli kredit.

Prvi dan prijava

Erste banci je juče do 17 sati stiglo oko 4.500 zahtjeva, ali do kraja dana očekivali su ih još jer je klijentima omogućeno da na internet stranici tokom cijelog dana popune zahtjev.

Hipotekarnoj banci je do 16 časova stiglo 3.570 zahtjeva, od čega je oko šest odsto zahtjeva privrede, a 94 odsto građana.

Crnogorska komercijalna banka je dobila 2.500 zahtjeva.

“Najveći broj zahtjeva je primljen pozivom call centra 19894 i email adresom [email protected]. Od ukupnog broja, oko 10 odsto se odnosi na pravna lica”, kazali su juče iz CKB banke.

U NLB su pojasnili da ne mogu dati precizne informacije jer su obavještenje o instrukcijama objavili juče oko podne, pa je kratko virjeme za taj podatak, iz Adiko banke nijesu saopštili broj prijavljenih.

U Podgoričkoj banci su saopštili da je evidentno da se dosta građana javilo: “S obzirom na to da ima više kanala za prijavu, trenutno ne možemo saopštiti tačan broj pristiglih zahtjeva”.
Banke su dužne da na zahtjev klijenata odgovore u roku od pet dana. Pravo na moratorijum se može koritisti tokom sva tri mjeseca, pa klijent ima opciju da odloži naplatu jedne, dvije ili tri rate. Informacije o proceduri prijavljivanja su na njihovim sajtovima i društvenim mrežama.

Zaposleni javlja poslodavcu

Primjena odluke je izazvala i zabunu kod jednog broja poslodavaca koji su kontaktirali banke u ime svojih zaposlenih da preciziraju ko kome šta šalje.

Obaveza je zaposlenog da poslodavca obavijesti o moratorijumu ako se preko njega vrši otplata.

Poslodavci i druga lica (Fond PIO…) preko kojih se vrši otplata kredita dužni su da u toku trajanja moratorijuma, obustave isplate koje se odnose na otplate kredita odobrenih od banaka, najkasnije u roku od 5 radnih dana.

“Nažalost imamo razna tumačenja odluke, gdje se, na primjer, poslodavci javljaju u ime svojih zaposlenih. To nigdje nije navedeno odlukom i uputstvom CBCG. Građanin kojem se odobri moratorijum, o tome obavještava poslodavca. Molimo sve klijente da se ponašaju u skladu sa trenutkom i da svojim viđenjem ne opterećuju jedan proces koji je jasan, ali zbog obima zahtjeva izazovan za banke, posebno prvih dana od stupanja na snagu”, pozvao je Pejaković.

On je dodao da je CBCG jasno dala primjere i za koliki iznos može da se očekuje uvećanje anuiteta nakon moratorijuma.

“Zanemarljivi su iznosi kamate, u odnosu na relaksaciju klijenata koji u naredna do tri mjeseca imaju umanjene prihode. Svi se nadamo da će krajem maja pandemija značajno popustiti, a za katastrofične scenarije i populističke poene treba sačekati vrijeme koje nije opterećeno pandemijom”. kazao je Pejaković.

Pejaković: Nema ekstraprofita

On tvrdi da banke ne ostvaruju ekstraprofit kako neki navode “po forumima i nestručnim komentarima, nego se odgovorno ponašaju prema postojećoj situaciji”.

“Kamata nije profit banke, već se iz nje isplaćuju operativni troškovi banke, izvori novca, gdje su i depozitari, plaćaju se regulatorne obaveze, pokrivaju rizici, transformacija iz depozita kraćeg trajanja u kredite dugoročne, gdje su i stambeni do 25 godina… Prema svima se odgovorno ponašamo i garantujemo optimalan servis. Banke su likvidne, solventne, dobro kapitalizovane, ostvarenu dobit su zadržale na računu banke, tako da imamo sasvim dovoljno sredstava da optimalno servisiramo sve klijente i raznolikost zahtjeva”, rekao je Pejaković.

On je istakao da što se tiče kapitalizacije kamate, ista je situacija u Srbiji, poručujući da sve međunarodne institucije kada odobre moratorijum obračunavaju kamatu u periodu mirovanja glavnice i kamate, gdje kamatu kapitalizuju i dodaju dugu iz mirovanja.

“Sve banke poštuju odluku i uputstvo CBCG. Nadamo se da će kompletan crnogorski sistem proći sa minimalnim troškom u odnosu na izazov koji je dala pandemija, a to možemo samo solidarnošću, zajedničkom akcijom, razumijevanjem i strpljenjem. Mislim da je Vlada reagovala pravovremeno i konkretnim mjerama, a sada je na nama damo doprinos disciplinom i podrškom, a ne populizmom koji je sam po sebi kontraproduktivan”, rekao je Pejaković.

CBCG je na primjeru objasnila kako izgleda primjena moratorijuma na jednom gotovinskom kreditu od 5.000 eura koji je u sada u trećoj godini otplate, a koji se otplaćuje osam godina i gdje je nominalna godišnja fiksna kamata 6,49 odsto.

Klijent koji je do sada plaćao ratu 66,91 euro, nakon tri mjeseca rata će mu biti 68 eura. To znači da će 1,09 eura plaćati mjesečno više nakon isteka moratorijuma zbog pauze u otplati. Kolika je rata zavisi od ugovorene kamate, iznosa kredita, preostalog perioda otplate…

Korisnik kredita koji želi da ostvari pravo na moratorijum ne dolazi u poslovnice banke. Zahtjev za aktivaciju moratorijuma svi podnose mejlom, preko pošte ili se prijave telefonom, što posebno važi za penzionere. Banke će detaljnija uputstva o načinu podnošenja zahtjeva, osim na svojim sajtovima, objavljivati i u medijima.

Izvor: Vijesti.me