Opet nakon dugih pregovora i opet u posljednji čas, Grčka se sa ‘trojkom’ složila oko novog paketa pomoći. Grčki premijer dogovor kod kuće predstavlja kao velik uspjeh, ali opet se obavezao na nove reforme.
Ta slijedeća tranša od devet milijardi eura pomoći Grčkoj je toj zemlji ljuto potrebna. Krajem maja Atini na naplatu dolaze dugovi i kamate koje se mjere u milijardama i bez ovog sporazuma s “trojkom”, dakle predstavnicima Evropske komisije, Evropske centralne banke i Međunarodnog monetarnog fonda, Grčka jednostavno ne bi imala odakle platiti sva ta potraživanja.
Ali pregovori su bili teški, jer je i “trojka” imala sasvim jasne zahtjeve za Grčku. Posebno kad je riječ o reformama u strukturama i državnoj upravi, baš kao i kad je riječ o takozvanoj “liberalizaciji tržišta rada”, dakle slabije zaštite zaposlenih u Grčkoj. “To su bili do sada najteži pregovori s povjeriocima”, priznao je grčki ministar Janis Stournaras. “Ali vjerujem i kako smo se uspjeli izboriti i za mnoge naše ciljeve”, dodao je predstavnik Grčke.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
Detalje sporazuma ministar finansija želi radije prepustiti predsjedniku vlade Samarasu, ali niti on još ne želi o njima ništa reći. Konačno, i u Grčkoj su ubrzo izbori za Europski parlament pa tako radije ističe kako će Atena sad imati priliku bolje pomoći najugroženijima. Spominje iznos od 500 milijuna eura od kojih će koristi imati oko milion građana Grčke.
Višak, ali samo na papiru
“Obećali smo kako ćemo spriječiti da Grčka napusti zonu eura i to smo i uspjeli”, podsjeća birače grčki premijer. “Obećali smo da ćemo se izvući iz recesije i upravo smo pri tome da ispunimo i to obećanje. Osim toga smo obećali kako ćemo dio našeg viška prepustiti ekonomiji kako bi narod Grčke nagradili za izuzetne žrtve na koje su bili spremni, i to sad i činimo”, izjavio je Samaras.
Omiljena tema grčkog premijera je takozvani “primarni višak” koji se sad može zabilježiti u grčkom državnom proračunu. Zapravo, od toga Grčka nema ništa, jer to znači višak u državnom proračunu koji ostaje prije nego što Atina mora platiti kamate za dugove koje je uzela. Tih kamata bi se svaki dužnik, pa tako i Grčka rado riješila, ali Brisel o tome još razmišlja i neće objaviti službeni stav barem do kraja aprila.
Ali grčki premijer već naveliko dijeli taj, zapravo nepostojeći višak. Već ovog utorka je najavio kako će iz njega biti isplaćena “socijalna dividenda” kako bi svim građanima bilo nešto bolje. Najavio je smanjenje doprinosa za socijalno osiguranje od ovog jula kako bi se potaklo zapošljavanje. Taj “višak” je prije svega namijenjen najsiromašnijima i beskućnicima, ali se sjetio i “građana u uniformi koji zarađuju manje od 1500 eura mjesečno”, rekao je premijer. Tu prije svega misli na vojsku i policiju koja i inače redovno bira njegovu, konzervativnu stranku.
Zastoj u reformama
O strukturnim reformama na koje se Grčka obavezala prema “trojci” Samaras je govorio tek uopšteno. Riječ je o “važnim strukturnim reformama” kojima bi se “ekonomiji dali važni impulsi u rastu, podstakla njegova konkurentnost i smanjile cijene”, najavio je grčki premijer. Upozorio je i kako su slične reforme druge zemlje Evropske unije već davno provele i sada to mora učiniti i Grčka.
Očito se tu zapravo radi o ukidanju regulativnih mjera koje sežu u gotovo sve segmente grčke ekonomije, od subvencija za životne namirnice preko fiksnih cijena za knjige pa do ograničenja za lijekove koje se prodaju bez recepta.
Prema najnovijem izvještaju OECD-a Grčka je na samom dnu ljestvice u Europi kad je riječ o liberalizaciji u ekonomiji. Strani stručnjaci su uvjereni kako bi te reforme u liberalizaciji donijele više od pet milijardi eura gospodarstvu Grčke i zato EK, ESB i MMF uporno tjeraju Atinu na provođenje reformi. Do sada bez većih rezultata, makar bi se po najnovijim izjavama Samarasa moglo zaključiti kako je reformu u ekonomiji preuzeo u svoje ruke.
Ali takve reforme su obično politički vrlo opasne, a Samaras se već uvjerio kako čak i zbog razmjerno bezazlene reforme o slobodnom formiranju cijena knjiga može izazvati bijes građana i opozicije. Tako je konzervativni zastupnik i bivši gradonačelnik Atene, Nikitas Kaklamanis optužio Samarasa da i tom mjerom želi “zaglupiti narod” i “uskratiti mu tradicionalne helenske vrijednosti.” Jer naravno, patriotske knjige su bile jeftine.
Busines.hr
