Javni dug je nešto s čim će se nova Vlada morati uhvatiti u koštac. Iako je prvi put od sticanja nezavisnosti ispod mastriških kriterijuma i iznosi 58 odsto bruto domaćeg proizvoda, kako kaže ministar finansija Aleksandar Damjanović, taj iznos duga biće teško zadržati, smatraju ekonomisti.
Na naplatu nam u naredne četiri godine stiže gotovo dvije i po milijarde eura starih dugovanja, pa su nova zaduženja, kažu, neminovna.
Da smo godinama trošili više nego što smo zarađivali i to tako što smo se zaduživali, pokazuju podaci o rastu javnog duga.
Za četiri godine od sticanja nezavisnosti dugovanja Crne Gore premašila su vrijednost bruto domaćeg proizoda, pa smo 2020. bili dužni 105 odsto.
Prema riječima analitičara Predraga Drecuna, jedino zaduženje koje možemo da izdvojimo je za auto put.
“To ima smisla jer će se efekti za 50 ili 100 godina osjećati od tog projekta. Imamo lošu strukturu javnog duga i možda je to veći problem. Ja mislim da je oko 70 odsto duga prema spoljnim partnerima. A troškovi života na kredit iz prethodnog perioda stižu nam na naplatu i to sa kamatom. U posljednje dvije godine uspjeli smo da vratimo dio duga, a tako je bilo i ove 2023. godine”, naveo je on.
Ministar Damjanović pojašnjava da je javni dug bez depozita na nivou je od 3,98 milijardi eura.
“Ako znamo da je on bio 4,026 milijardi s početka godine imamao njegov pad u apsolutnim brojkama. Ako uključimo depozite koji su na nivou od 30 septembra bili na nekih 236 miliona eura onda je učešće javnog duga u BDP-u 58,2 posto”, dodaje Damjanović.
Sve to, ipak, nismo uspjeli da izmirimo iz redovnih prihoda, pa se država sredinom godine zadužila za još 100 miliona eura i to po nikad većoj kamatnoj stopi koja je bila blizu 10 odsto.
Dok rate tog zaduženja stignu na naplatu, nove obaveze čekaju nas već do kraja godine.
“Ostalo je da se do kraja godine za nekih dva – dva i po mjeseca isplati 123 miliona eura obaveza po starim kreditima. Normalno, imajući u vidu i nekih 38 miliona kamate. Imajući u vidu stanje u državnoj kasi jasno je da se sve obaveze mogu izmiriti iz postojećih depozita uključujući i one tekuće prilive koje ćemo imati za nekih 60-70 dana koje ćemo imati do kraja godine”, smatra Drecun.
Od nove godine na naplatu nam opet stižu dugovi nastali prije 2020. Tako bi u naredne četiri godine država trebalo da vrati gotovo dvije i po milijarde eura.
Zato, ekonomija mora biti ispred partisjkih interesa ne samo onome ko sjedne u vruću stolicu ministra finansija već cijele buduće parlamentrane i izvršne vlasti.
Izvor: RTCG
