Kako doći na posao u Njemačku kao stranac iz zemlje koja nije članica EU-a? To sad nije jednostavno, ali bi uskoro trebalo da bude. Njemačkoj nedostaje 1,2 miliona kvalifikovanih radnika pa je u proceduri odgovarajući zakon.
Suhl je mali grad u saveznoj pokrajini Tiringiji. Od pada Berlinskog zida do danas iz njega je iselila trećina stanovnika. Ostalo ih je samo još nekih 35.000. Prosječna starosna dob je iznad 50 godina – po tome je Suhl „najstariji grad” u Njemačkoj. Posljedice su smanjenje penzija i nedostatak radne snage.
Taj problem se želi riješiti projektom koji podržava i Industrijska i trgovinska komora Tiringije: dolaskom radnika iz Vijetnama. Jedan od njih je Cao Quang Truong. On već osam mjeseci živi u Njemačkoj i obrazuje se za stručnog građevinskog radnika. Ovaj 22-godišnjak je sretan što je dobio šansu i nakon završetka izobrazbe rado bi ostao u Suhlu. No to nije tako jednostavno, jer mu za to treba trajna dozvola boravka koju je teško dobiti.
U Njemačkoj živi skoro 11 miliona ljudi koji nemaju njemački pasoš. Svake godine njemačko državljanstvo dobije više od 100.000 stranaca. Uprkos tome, Njemačka proteklih decenija sebe nije smatrala useljeničkom državom. Sada bi to trebalo da se promijeni. Dolazak radnika iz zemalja koje nisu članice EU-a trebalo bi da olakša novi zakon o doseljavanju stručne radne snage koji se upravo nalazi u proceduri.
Ako taj zakon stupi na snagu, u Njemačku će moći da se dosele svi koji imaju ugovor o radu i priznatu stručnu kvalifikaciju. Ukidaju se ograničenja doseljavanja samo na nekoliko zanimanja, kao i obvezno prethodno ispitivanje ima li Nijemaca ili građana EU-a koji dolaze u obzir za određeno radno mjesto.
Osim toga, kvalifikovane osobe koje dobro govore njemački mogle bi u Njemačkoj boraviti šest mjeseci i bez ugovora o radu, kako bi tražile posao. To je do sada bilo moguće samo fakultetski obrazovanima. No nezaposleni za to vrijeme nema pravo na socijalna davanja.
Njemačkoj ekonomiji nedostaje oko 1,2 miliona stručnih radnika, posebno u njezi starijih i bolesnih te u građevinarstvu.
„Ko u Berlinu sada pokuša da dobije majstora, zna koliko bi više posla moglo biti obavljeno kada bi na raspolaganju bilo više stručne radne snage”, rezimirao je savezni ministar rada Hubertus Heil u raspravi koja se u parlamentu vodila o ovom zakonskom predlogu.
A to je bila vrlo kontroverzna rasprava. Dok liberalima, Ljevici i Zelenima planovi Savezne vlade ne idu dovoljno daleko, desno populistički AfD taj zakonski predlog kategorički odbija.
„Što to tu čitamo? Bez ograničenja za deficitarna zanimanja”, rekao je zastupnik AfD-a Gottfried Curio:
„Dakle svejedno trebaju li nam uopšte ljudi: glavno da je više doseljavanja iz stranih kultura!”
Zastupnica stranke Ljevica Susanne Ferschl kritikuje zakonski predlog zbog toga što, kako kaže, vlada opslužuje isključivo ekonomske interese umjesto da se pobrine da svi imaju posao. I izražava zabrinutost da će radnici iz trećih zemalja biti podložni ucjenama pod motom: „Ko prigovara, leti van.”
Novim propisima bi trebao biti riješen i problem stranaca koji nemaju pravo boravka u Njemačkoj, nego mogu samo privremeno ostati jer, recimo, ne mogu biti deportovani u zemlju porijekla. Oni bi trebali da dobiju šansu za legalizovanje svog statusa. Pretpostavka za to je da najmanje godinu i po rade više od 35 sati nedjeljno. Osim toga, oni moraju „u dovoljnoj mjeri” govoriti njemački jezik i ne smiju biti kažnjavani.
Ta mogućnost prelaska iz statusa tražioca azila u status legalnog doseljenika za CDU i CSU još uvijek predstavlja problem. No SPD-ov ministar Heil kaže: „Ovdje imamo ljude koji nam stvarno mogu biti potrebni.”
Za Suhl ovaj novi zakon o stručnoj radnoj snazi predstavlja posljednju nadu. Prema zvaničnim predviđanjima, ako se ništa ne promijeni, ovaj će grad 2030. godine imati još samo 27.400 stanovnika.
