Osim što su u prosjeku znatno mlađi od „klasičnih“ milijardera, novu vrstu finanijske elite koja je bogatstvo stekla za kratko vrijeme ulaganjima u kriptovalute čine izuzetno raznorodni pojedinci. Među njima su internet buntovnici, nekadašnje glumačke zvijezde, bogati nasljednici i skandal majstori, ali i doskorašnji viskopozicionirani službenici u najpoznatijim finansijskim institucijama i iskusni ulagači iz Silicijumske doline.
Svijet kriptovaluta je od alternative i odmetništva prevalio put do prvih kriptobogataša, koji su svoje vrtoglave zarade stekli gotovo „preko noći“, ulažući u pravo vreme u kriptovalute čija je vrijednost potom rasla na tržištu. Ali njihovo bogatstvo takođe varira zbog nestabilnosti ovog tržišta i može podjednako brzo da „ispari“ kao što je i stečeno. Prvu listu kriptobogataša objavio je ove godine američki poslovni magazin „Forbs“, na osnovu podataka o sredstvima dobijenim od poreza na dobit, o vrijednosti imovine i vlasništva u kripto-kompanijama. Autori liste, međutim, naglašavaju da je veoma teško tačno procijeniti iznos pojedinačnih bogatstava, budući da najveći investitori ulažu u više kriptovaluta kako bi se osigurali od većih gubitaka.
Lista je pokazala i da se ova, nova vrsta bogataša donekle razlikuje od onih „klasičnih“, prije svega po prosječnoj strosti koja iznosi 47 godina, naspram 67 godina koliki je starosni prosjek ostalih američkih milijardera. Još veća specifičnost ogleda se u izuzetnoj raznolikosti ove grupe, koju čine pojedinci u različitom životnom dobu, različitog obrazovanja, statusa i opredeljenja. Među njima su internet buntovnici, nekadašnje glumačke zvijezde, bogati nasljednici i skandal majstori, ali i doskorašnji viskopozicionirani službenici u najpoznatijim finansijskim institucijama i iskusni ulagači iz Silicijumske doline.
Skandal majstor s pedigreom
Prvi na listi je Kris Larsen (57 godina), bivši izvršni direktor Ripla, kompanije koja bankama omogućava međunarodne isplate koristeći blokčejn tehnologiju. On lično posjeduje 5,2 milijardi XRP-ova, tokena koji je stvorio Ripl, dok ta firma u vlasništvu ima preko 61 milijardi XRP-ova, što je fond vrijedan 95 milijardi dolara. Larsenovo bogatstvo se procjenjuje na 7,5 do 8 milijardi američkih dolara, a na vrhuncu bitcoin ludila ono je iznosilo oko 20 milijardi dolara.
Drugoplasirani je Kanađanin Džozef Lubin (53), bivši funkcioner Goldman Saksa koji je osnovao blokčejn platformu Etereum, a vrijednost njegove imovine procjenjuje se na jednu do pet milijardi dolara. Koliko se tačno nalazi na njegovim računima teško je utvrditi jer je u međuvremenu osnovao firmu ConsenSys, giganta koji zapošljava 600 ljudi u 28 zemalja i koja pruža podršku za osnivanje kripto-kompanija.
Na trećem mjestu je još jedan Kanađanin Čangpeng Zao (41), poznatiji kao „CZ“, koji je pokrenuo kriptomjenjačnicu Binance. Ona je za samo 180 dana postala najveća na svijetu, preuzevši 25% prometa u SAD i izdala je virtuelnu valutu BNB. Zao je selio firmu u tri države kako bi izbegao „nepoželjne“ propise, a njegovo bogatstvo se procjenjuje na dvije milijarde dolara.
Slijede blizanci Kameron i Tajler Vinklvos (36) koji su tužili Marka Zakerberga zbog vlasništva nad Fejsbukom i dobili na sudu odštetu od 65 miliona dolara, što je smiješna suma u odnosu na aktuelnu tržišnu vrijednost ove kompanije koja je premašila 500 milijardi dolara. Braća Vinklvos, inače olimpijski veslači, ušla su u poslove sa bitcoinom i njihovo bogatstvo se procjenjuje na oko milijardu dolara. Oni, pak, ističu da to nije ništa u poređenju sa zaradom koju je stekao tvorac bitcoina, (o čijem identitetu se i dalje raspravlja uprkos izajavama australijskog kriptografa Krega Rajta da je on autor najčuvenije kriptovalute), a koja se procjenjuje na oko 10 milijardi dolara.
Petoplasirani Metju Melon (54) koji je preminuo u aprilu ove godine, bio je jedan od prvih ulagača u kriptovalute. Iako je u svijetu kruptovaluta važio za jednog od najagresivnijih investitora, u široj javnosti je bio daleko poznatiji po mnogobrojnim skandalima sa alkoholom i drogom, a na radost tabloida i zbog veza sa ženama iz najviših američkih krugova. Za razliku od većine kriptobogataša, Melon je bio potomak jedne od najstarijih bankarskih porodica u SAD, već u 21. godini je dobio nasljedstvo od 25 miliona dolara i ostvario je zavidnu karijeru u modnoj industriji, telekomunikacijama i finansijama. Melon je 2015. postao globalni ambasador Ripla i investirao dva miliona dolara u kriptovalutu XRP, a investicija je narasla na milijardu dolara. Nakon što je preminuo od srčanog udara, članovi porodice pokušavaju da uđu u trag njegovom bogatstvu, jer je Melon, navodno, digitalne ključeve za XPR sakrio pod lažnim imenima na različitim lokacijama širom SAD.
Petar Pan u svijetu odraslih
Po milijardu dolara vrijednu imovinu imaju još tri kriptobogataša na „Forbsovoj“ listi. Jedan je Amerikanac Brajan Armstrong (35), osivač firme Coinbase preko koje većina građana SAD ulazi u svijet digitalnih valuta, a čija se vrijednost na američkoj berzi trenutno procjenjuje na 1.6 milijardi dolara. Istom sumom raspolažu i Metju Rošak (45), koji je učestvovao u prvoj prodaji bitcoina 2011. i tvrdi da je za takva ulaganja bio savjetnik i bivšem američkom predsjedniku Bilu Klintonu, kao i Entoni Di lorio, suosnivač Ethereuma.
Nakon njih, u istoj kategoriji mjereno rasponom procijenjenog bogatstva našla su se dva ulagača koja iza sebe imaju potpuno drugačije životne priče. Brok Pirs (37) je bivša dečja glumačka zvijezda i takođe se smatra jednim od pionira ulaganja u kriptovalute. Pirs je investirao u kompanije kao što su Mastercoin, Coinbase i Ethereum i na taj način je stekao imovinu čija se vrednost procjenjuje na 700 milona do milijardu dolara.
Istovetna procena važi i za imovinu Amerikanaca Majkla Novograca (53), koji je, međutim, itekako poznat u svijetu berzanskih investitora, a pretpostavlja se da 20% do 30% svoga bogatstva ima u kriptovalutama. Ovaj bivši menadžer hedž fonda Fortress, jedan je od retkih kriptobogataša čije se ime prvi put pojavilo na „Forbesovoj“ listi milionera još 2008. godine. Novograc s novom kompanijom Galaxy Investment Partners planira da stvori novi fond za digitalnu imovinu, koja bi vredela preko 500 miliona dolara.
Najmlađi kriptobogataš Vitalik Buterin (24) je poslednji na listi, ali je njegov put do finansijske elite možda i najzanimljiviji. Buterin je tvorac trenutno najpopularnije kriptovalute na svijetu – Ethereum, koju je osmislio sa 19 godina i čija vrijednost danas dostiže i do 500 miliona dolara. Suosnivač je „Bitcoin magazina“ i veoma je popularan na društvenim mrežama, gdje ga na Tviteru prati više od pola miliona ljudi. Buterin je rođen u Rusiji 1994. godine, odrastao je u Moskvi a u Kanadu je emigrirao sa porodicom. Iako je tokom cijelog školovanja pokazivao izuzetnu nadarenost za programiranje, matematiku i ekonomiju, napustio je fakultet kako bi više vremena posvetio kreiranju sopstvene kriptovalute, a nakon što je u tome uspio počeo je da sarađuje sa kompanijama Microsoft, British Petroleum (BP) i bankom JP Morgan. Procjenjena vrijednost njegovog bogatstva iznosi oko 500 miliona dolara.
Kriptobogataši na meti kriminalaca
Iako je većina kriptobogataša uglavnom nepoznata široj javnosti, vrlo brzo su ih prepoznali kriminalci kao novo unosno tržište kada je riječ o ucjenama i otmicama. Prema „Business Insideru“, do sada su napadi na kriptobogataše zabilježeni u Turskoj, Ukrajini, Tajlandu, Rusiji, Kanadi, SAD-u i Velikoj Britaniji, uglavnom sa zahtjevima da se njihov virtelni novac prebaci u digitalne novčanike napadača. U Ukrajini su, međutim, vršene i otmice lokalnih stručnjaka za blokčejn tehnologiju, za čiji otkup su otmičari tražili milione dolara. Imajući u vidu da je istražnim organima veoma teško da prate nelegalne isplate u kriptovalutama, očekuje se porast napada na kriptobogataše. Zato su neki od njih angažovali tjelohranitelje, a većina koristi metode za zaštitu virtelnih novčanika, poput upotrebe više digitalnih potpisa čime se onemogućava da samo jedna osoba potpiše i odobri prebacivanje novca na tuđe račune.
Vladimir Adonov
Bif.rs
