NLB je u petak održao predpoziv za prvo tromjesečje 2023. s ulagačima i analitičarima. U ovom pregledu Intercapital donosi ključne zaključke iz tog poziva.
NLB je od samog početka istakao da bi se snažni rezultati kojima smo svjedočili 2022. trebalo da nastave i u prvom kvartalu 2023. Iako je za očekivati pad u obimu izdavanja kredita, lebdeći na srednjim jednocifrenim brojevima, povećanje kamatne stope koje smo vidjeli od prošlog ljeta pozitivno su uticale na marže. Naime, prema NLB-u, kamate na novoizdane kredite su otprilike triput veći nego prije godinu dana (1,5% naspram približno 4,5%). To bi značilo da se čak i uz niži srednji rast obima pojedinačnog kredita i dalje očekuje povećanje prihoda od kamata.
S obzirom na trenutnu makroekonomsku situaciju, a posebno situaciju u bankarskom sektoru generalno, NLB za sebe ne vidi jak materijalni ili bilo kakav materijalni uticaj situacije s Credit Suisseom i povezanih događaja. Nadalje, regija Jugoistočne Evrope u kojoj posluju (bez Hrvatske) prema NLB-u nije suočena s velikim stresom za svoj razvoj, s istorijski niskim stopama nezaposlenosti. Takođe su primijetili da bi moglo doći do određenog poboljšanja demografske situacije, posebno u Sjevernoj Makedoniji i na Kosovu, s povećanjem stranih ulaganja u tim zemljama.
Takođe napominju da rat u Ukrajini, kao ni sama povećanja kamata, nijesu imali negativan učinak na NLB. To je posebno vidljivo na strani depozita, jer napominju da ne vide gubitke na depozitima građana, a na strani pravnih osoba male i nematerijalne gubitke. Takođe su primijetili da je na strani zajmova 60% njihovih zajmova vezano uz 6M EURIBOR, koji je s rastom pozitivno uticao na kretanja u glavnoj liniji. Što se tiče korporativnih klijenata, postoji smanjenje rasta, posebno u obimu, ali to je više zbog činjenice da je potražnja bila toliko visoka u 2022, posebno za energetski intenzivne industrije. Kako se stanje na energetskom tržištu uglavnom stabilizovalo, ovi klijenti nastavljaju s otplatom svojih kredita i kao takvi ne trebaju toliko novih izdavanja. Na kraju, cijene depozita ostaju prilično ograničene.
Što se tiče rizika, istakli su da bi prvo tromjesečje 2023. trebalo nastaviti snažan trend iz 2022, jer su rekli da očekuju neke pozitivne pomake, a ne negativne pomake. Stoga, uprkos trenutnoj situaciji, ne očekuju negativna kretanja na strani rizika.
Takođe su se dotakli svojih trenutnih događaja, uključujući izdavanje povlašćenih obveznica kao i njihove aktivnosti spajanja i preuzimanja. M&A aktivnost u tom smislu, iako nijesu navedeni konkretni detalji, a iz NLB-a su sami istaknuli da će više informacija dobiti sljedećih sedmica, ipak je zanimljiva. Napomenuli su da bi se to uglavnom odnosilo na sticanje imovine zakupljene nakon OTP-ove integracije Nove KBM u Sloveniji, s imovinom u iznosu od oko 800 miliona eura. Nadalje su napomenuli da je 100 miliona eura te imovine prisutno u Hrvatskoj. Ova akvizicija bi, ako do nje dođe, učinila NLB tržišnim liderom u poslovanju leasinga u Sloveniji. Naravno, ništa od ovoga nije uklesano u kamen i u ovom su trenutku samo nagađanja.
Prva zelena obveznica
Finansiranje je, međutim, konkretnije. Kao što je NLB već nekoliko puta napomenuo, plan je izdati senior povlašćenu obveznicu u rasponu od 300 do 600 miliona eura. 300 miliona eura minimalni je iznos koji se mora izdati za ispunjavanje zahtjeva MREL-a, što se mora učiniti do 1. januara 2024. Preostali iznos, kako napominje NLB, izdaće se za pomoć u finansiranju gore spomenutog sticanja poslovanja na leasing. Izdavanje obveznice trebalo bi se dogoditi negdje u drugom tromjesečju 2023.
NLB je takođe napomenuo da je ovo prva zelena obveznica koju izdaju, a što se tiče stope po kojoj će biti izdata, nadaju se da će to imati negativan učinak na kamatna stopa. Nadalje, takođe su napomenuli da stopa po kojoj će ona biti izdata, naravno zavisno od tržišnih uslova, ne bi trebalo da premaši iznos po kojem je izdata njihova posljednja obveznica.
Sve zajedno, NLB je nekoliko puta ponovio da će možda morati preispitati i unaprijediti svoje stajalište i smjernice, na temelju ovih pozitivnih pomaka.
Tokom sesije pitanja i odgovora dato je nekoliko drugih zanimljivosti. NLB ima velike koristi od kretanja kamata, što vide kao povratak u normalu. Zapravo, u ECB-u drže aplikaciju 2 milijarde eura imovine, koja donosi 3% povrata u poređenju s 0% prije godinu dana.
Nadalje, napominju da je jedini stvarni rizik koji ih zabrinjava trenutna stopa inflacije, a posebno postojanost rasta osnovne inflacije. Međutim, primjećuju da bi zbog kretanja zajmova, depozita i kamata rast prihoda trebalo da bude veoma snažan i više nego dovoljan da to kompenzuje.
Na rkaju, napominju da su neke regulatorne naknade premjestili na prvi kvartal 2023, što je trebalo da bude učinjeno u drugom kvartalu. Kao takav, učinak toga trebalo bi da se odrazi na finansijske izvještaje, ali takođe ne bi trebalo da predstavlja iznenađenje.
